Ema Ida Mai Liu Tia Ida seluk Tama , Hodi sira Nia matenek Mai habosok o lahatene O lahatene To loron ohin o sei beik o se kiak, O sei Moris ho Nia mataben ai tansa los, o lahatene.. o lahatene Ohin loron o terus ho Nia mataben o Nia oan tanis,Husu hamalaha,,, Oh...Nonoi doben furak Tambasa Mak o sei terus nune Oh...Nonoi doben furak Tambasa Mak o sei terus nune Toba kalan ladukur loron tur lametin Foti matan balalehan Hein los samak tuir los Mai o lahatene ,, o lahatene Fila karuk ho los Buat hotu-hotu dok ba o Husu det ba Maromak O atu sai oinsa los O lahatene o lahatene ..., ... Ohin loron o terus Ho Nia mataben O Nia oan tanis,husu hamalaha, Oh...Nonoi doben furak Tambasa mak o sei terus nune ....x 2 ,,,,,,, ,,,,,, ,,,,,, Oh...Nonoi doben furak Tambasa Mak o sei terus nune....x 6
My heart was aching and broken when i hear that song .....I Love timor lorosae, but politics make me far away from the one that I love ....Payatiti ...... where are you now ?
Nonoi Doben Furak....los duni Ilha ka Rai-oan Timor o maka Noi Doben Furak ne'e, nacao livre e independente, hahu hossi tinan 1512 o nia moris nia haktuir fila-an tiha ho sadik ka desafios oi-oin lori o nia oan sira hahu hossi tempo ne'eba hakur sussar ho todan nia dalas oi-oin, lala'ok moris tebes fila-an rohan laek to'o dadauk ita bolu ona tempo moderno, inspiracao ne'ebe haburas ha'u nia matenek lori haquerek no halo gravacao iha rai-li'ur, Sydney Australia iha 1980, ho hanoin ida atu compartilha ho ita Timor oan sira kona ba mudanca politica ne'ebe tama ita rain iha 25/04/1974, mudanca ne'e maka Liberdade buat ne'ebe Bei Ala sira tuba tai metin hodi hamrik bassoru malae portugues nia influencia colonial, to'o ikus iha 25 de Abril de 1974 sira rasssik maka rende ba ita hodi mudanca hamutuk ho Liberdade lori fo fila ba Timor ho nia tahek ka povo tomak lori hari no kaer rassik Ukun-an hanessan uluk tinan rihun hirak liu ba 1512 ba kotuk, maibe Libetdafe ne'ebe malae lori mai iha 1974 mai hamutuk fali ho hanoin ida kona ba ita hari partido politico, iha ne'e maka fila tiha lala'ok no hahalok liu-liu hanoin ideais politicos lori sobu ita nia povo sira hahu hossi loro-sa'e to'o loro monu nia hanoin no hahalok, malae nia hakbessik-an ida ne"e maka lori tiha joventude timor oan sira nia hahalok hodi hari partido politico bara-barak iha tempo ne'eba, halo timor-oan sira sai bilan hotu, barak ne'e hussu Liberdade ba kaer rassik Ukun ne'e nia dalan maka hamessan ne'e fali ka, lae kleur de'it partido sira hari funu hassoru malu ikus mai bolu tan indonesia lori mai sobu tutan tan ita nia Libetdade hodi hanehan ita timor-oan ba tinan 24 laran, hafoin hamate timor-oan liu 300 mil maka rai bot sira foin hakfodak lori mai duni-sai indonesia iha 1999, Noi Donen sei bilan nafatin hela to'o dadauk tamba sa nia hussu, ohin loron o terus ho o nia mata-ben o nia oan tanis hussu hamalaha ai.... nonoi doben furak tamba sa maka o sei terus nune'e Ho hakraik-an ha'u agradece ba ita bot sira nia apoio no aprecia knananuk Noi Doben Furak, hanessan hatete musica ne'e nia historia ka haktuir lo-los maka hanessan hato'o iha leten, inspiracao ida ho nia dalas no haktuir ida kle'an tebes ohin loron joventude artista barak hananu iha fatin oi-oin iha rai laran ka li'ur, ne'e hatete ona katak musica ida ne'e lae'os de'it inspira no haklaken Timor Leste nia historia maibe haburas nafatin Timor nia legacia iha ita let no iha mundo, ho ida ne'e ita buka oin sa hamutuk haburas nafatin Dame ho Hakmatek hari Desenvolvimento hodi lori Timor ba oin ho Honrra no Orgulho biar rai ne'e hakur nakukun ho dalas oi-oin maibe hamutuk Timor sei hetan dalan kmanek no buras ho tohan laek, "hare ba oin tamba dalan luan maka iha ne'eba" mai ita hala'o knar hamutuk no lori rai ne:e ba mudanca no desenvolvimento sustentavel no seguro lae'os de'it ba ita dadauk ne'e maibe liu-liu ba sira iha futuro hossi, Agostinho M❤oniz, escritor Literatura lian Tetum loss, compositor musica contemporanea, promotor musica tipica Tebe no ritmo Baba mussan dadauk hela iha Dili Timor Leste❤