Bio je jedan od vinovnika islamskog preporoda osamdesetih i početkom devedesetih, nadahnjivao je svojim glasom, kaže da je naturalizirani Sarajlija i Bošnjak, da se u Sarajevo zaljubio, a dolazi i Skopja kao četrnaestogodišnjak. Neće više da šuti. I dalje je aktivan na muzičkoj sceni. Šta je imao za reći hafiz Burhan Šaban ekskluzivno za podcast "Intervencija" koji vodi glavni urednik Stava Filip Mursel Begović
Zašto su ga zvali "mali hafiz", koje su okolnosti njegovog dolaska u Sarajevo, kako se upoznao sa šejhom Fejzulahom ef. Hadžibajrićem i šta je imao za reći o njegovom nurli licu.
"Krenula je velika ljubav između Sarajeva i mene", sjeća se hafiz.
Kako definira svoj identitet, Turčin iz Makedonije koji za sebe kaže da je naturalizirani Sarajlija i Bošnjak, oženjen sa Sarajkom, a poslom je vezan za Istanbul.
"Skopje i Sarajevo su kao brat i sestra, gradovi su to koji imaju pravu čaršiju i imaju dušu. Bili smo povezani, mi smo pratili sve što se događa u Sarajevu i imali smo osjećaj da je Sarajevo centar za muslimane u bivšoj Jugoslaviji. Nikada u mojoj porodici nismo dijelili ljude po nacionalnosti", govori hafiz u čijoj kući se govorio turski jezik, ali bosanski je naučio još u Skopju od ahbaba iz bošnjačke mahale, a naučio je i albanski.
Hafiz Burhan Šaban detaljno govori o tome kako su se osamdesetih spojile energije i kako je došlo do duhovne revolucije i preporoda po bosanskim džamijama i tekijama i kako se to prelilo na narod.
"Nakon toliko godina zabrana, bili smo gladni, bili smo iskreni i zaljubljeni i radili smo sve iz ljubavi koju ne mogu opisati riječima. Sada su vremena drugačija", sjeća se hafiz koji je imao i značajnu ulogu tokom rata kada je uz hor putovao po svijetu te sudjelovao o širenju istine o Agresiji na Bosnu i Hercegovinu i Genocidu nad Bošnjacima. Podijelio je sa nama i sjećanja na taj period te šta mu je govorio Hasan Čengić, a šta Alija Izetbegović.
Zašto hafiz Burhan Šaban smatra da je Turska najviše pomogla tokom Agresije?
Koji su to bili noviteti i uzori koji su proizašli iz hora Gazi Husrev-begove medrese, a koji su kasnije postali svjetski trend na sceni islamske duhovne muzike, otkriva hafiz Burhan te apostrofira koja svjetska muzička zvijezda mu je to i priznala. "Ideje i inspiracije su došle iz Sarajeva", tvrdi hafiz koji objašnjava i suodnose između onoga što je tradicija i modernost u muzičkom kanonu ilahije i kaside. Kako je Burhan Šaban napravio album po stihovima koje je napisala Amina Šiljak Jesenković, što mu je urnek prema kojemu objašnjava problem kategorizacije kojima postavljamo granice zbog kojih muslimani ne mogu napredovati.
"Ja sam možda zadnji Osmalija i želim širiti ljubav, nemam nikakve teritorijalne pretenzije", kaže uz smijeh hafiz Burhan.
"Ne pratim politiku, ona prati mene", kaže hafiz te dodaje da više neće da šuti jer su stvari u Bosni i Hercegovini otišle tamo gdje nikada nisu trebale biti. "Ne mogu više šutjeti na ovu nepravdu, šokira me ova stvarnost bez ikakvog edeba", govori, međuostalim, hafiz.
"Dali smo pozicije ljudima koji ne znaju raditi posao, imaju i problem sa imanom, nije dobro, na sve su spremni", upozorava hafiz.
Šta je rješenje, odgovara u podcastu Stava.
"Dok je aška, a on je tu, nema veće sile od toga", zaključuje hafiz Burhan Šaban.
7 сен 2024
