Ne modelo hanesan fali soran fali tenki koalia baikeno duni ema barak lahatene duni 1.ida hatene tetun tamba ema mai bebeik dili hanesan buka moris entwn nia rona seluk koalia neneik nia hatene. 2.hanesan ema eskola oan entwn nia hatene tetun ida ne maka tenki komprende ida ne Ita nia katuas ferik sira ita bot sira matenek komprende ga
Ida media nee beit teen duni, tamba ema oekusse maioria la hatene tetus kadi kuandu lidere ruma halo intervensaun tenke kolia lian materna selae moss bele tradusaun
Hakarak hatun ema nia dignidade tenke halo peskija uluk ita bo'ot nia a'an, tamba populasaun maioria ho lian saida mak foin kolia aat ema. Hau nudar jerasaun foun senti orgullu tebes wainhira hare Sr. kolia diretamente ho komunidade sira uza lian baikenu hodi komunidade bele rona no komprede. Tamba nia konese tia ona katak populasaun oe cusse oan maioria ho lian baikenu . 7:57
Fo hanoin deit, Karik atu tau ema iha Cargo importante hanesan ne'e, presiza ema ne'ebe mak iha konēsemento Sufisiente kona ba Lingua no prosesu tomak, hodi nune'e labele prejuizu Diresaun servisu ne'ebe mk Tutela hosi Pessoal servisu, no Komunidade sai hanesan Alvu ba Dezenvolvimetu.
Ita tenki Komprende Ita nia sec Obrigatorio koalia Baiqeno tamba Ita nx povu ka komunidade sira Liliu Apa Ama avo balun ladun komprende lian Tetun neebe publika nee analiza didiak ida nee
Media partido ne hnsn ne duni naran hekrek topiku tuir nia gostu dt,,,,Sec. ne Oecuse oan nbe eventu ruma iha area rural ne merese klia baikeno ga tmba area rural ne baikenu dt it lble nga no eventu ne speech ba inan aman sira komprnde liu tan laos ba o media ne...
Arsen la naok ita bot nia bibi ka manu nmak ita bot dehan arsen mak naok... Sekretaris ida mas tetun lamos fali ne At mak ne... Him Sa'e ana'et He Mifenab Ni masi masti Opa ka estrada kona-ba Area rural sin ka mamoetin Hi Mifenab mi masi Nane lof Toba nakaul A nao natuin masi nane