Vinkovci se nalaze na najsjevernijem meandru Bosuta, čija je lijeva obala, nadmorske visine od oko 88 metara, bila zaštićena od čestih poplava te pogodna za naseljavanje. Zahvaljujući svom povoljnom položaju Vinkovci su bili prostor na kojem su se nasljeđivale kulture od mlađeg kamenog doba do danas. Nije se uvijek živjelo na istim mjestima, ali gledajući današnji raster grada Vinkovci su kontinuirano naseljeni preko 8000 godina. Većina prapovijesnih naselja smjestila se na toj visokoj lijevoj obali, a najveće i najdugotrajnije naselje nastalo je na desnom ušću potoka Ervenice u Bosut, na „Telu Tržnica“.
Prve zajednice zemljoradnika naseljavaju ovo područje negdje oko 6200. g. pr. Krista donoseći keramiku, pripitomljene životinje i biljke.
Colonia Aurelia Cibalae bile su treći najveći grad u provinciji Panoniji Sekundi, koja se protezala na današnjem području Slavonije, Srijema i Baranje, nakon prijestolnice Sirmiuma (S. Mitrovica) i Murse (Osijek). Grad je osnovan početkom prvog stoljeća i polako se razvija u trgovačko i obrtničko središte. Nije nam poznato kako se grad u početku zvao, ali za vrijeme Hadrijana (117.-138.) dobija status municipija (Municipium Aelium Cibalae), a od kraja 2. ili početka 3. stoljeća grad biva uzdignut na rang kolonije. Osnovu gospodarskog razvoja čine poljodjelstvo i keramičarska industrija, o čemu svjedoči preko 80 keramičarskih peći pronađenih do danas. Grad doživljava vrhunac razvoja kroz 4. stoljeće, kada je u gradu i bližoj okolici živjelo između 5 i 10 tisuća stanovnika, a grad se prostirao na površini od oko 550.000 m2. Osim činjenice da su već prvom polovicom 2. stoljeća bile kršćanska biskupija i da su nam poznata imena jednog od biskupa (Euzebije (?-258.)) i jednog od pisara (Polion(?-304.)), najvažniji ljudi rođeni u Cibalama su Valentinijan (364.-375.) i Valens (364.-378.), braća i jedini rimski carevi rođeni na području današnje Hrvatske.
Prijelaz antike prema srednjem vijeku bilježimo pokretnim nalazima i grobovima datiranim u 5. stoljeće, a vežemo ih uz autohtono romanizirano stanovništvo i barbarske federate.
Na 14 pozicija intra muros Cibala istražena su 52 groba s početka srednjeg vijeka.
Doseljenje slavenskih plemena rezultiralo je pomicanjem centra grada prema zapadu. Na položaju Duga ulica 99 istraženo je deset paljevinskih grobova.
Krajem 11. stoljeća na zapadnoj periferiji Cibala osnovano je novo naselje. Žitelji tog naselja podigli su manju crkvu u romaničkom stilu otkrivenu u temeljima. Ta je crkva po svemu sudeći bila posvećena Sv. Iliji. U isto ime, uz južnu stranu male ranoromaničke crkve, nastaje veća gotička župna crkva za koju s potpunom sigurnošću možemo reći kako je nosila naslovnik Sv. Ilije. U više navrata oko ovih dvaju istraženo je ukupno 329 grobova, od kojih većina pripada razdoblju ranog novog vijeka (17.-18. stoljeće). U 19. stoljeću gotička crkva prenamijenjena je u žitno skladište te predstavlja najstariji samostojeći objekt u gradu Vinkovcima.
Produced by Pointers.
© 2022 Pointers, d.o.o. (LLC). All Rights Reserved.
4 окт 2024
