En savoir plus: www.icty.org/x/cases/kordic_ce...
Dario Kordić roñen je 14. prosinca 1960. u Busovači, u Bosni i Hercegovini. Oženjen je i ima troje djece. On je bivši novinar, a od 1985. nadalje bio je zaposlen i primao plaću u poduzeću „Vatrostalna"u Busovači. Godine 1991., Kordić je postao predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Bosne i
Hercegovine u općini Busovača. Iste godine postao je dopredsjednik Predsjedništva Hrvatske zajednice Herceg-Bosne nakon njenog osnivanja 18. studenog 1991. Kad se Hrvatska zajednica Herceg-Bosna pretvorila u Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu, u kolovozu 1993., Kordić je nastavio obavljati funkciju dopredsjednika.
Mario Čerkez roñen je 27. ožujka 1959. u Vitezu, u Bosni i Hercegovini. Oženjen je i takoñer imatroje djece. Prije izbijanja oružanog sukoba u Lašvanskoj dolini, bio je zaposlen u tvornici „Slobodan Princip Seljo" u blizini Viteza. Čerkez je bio jedan od osnivača HVO-a u Vitezu; njegova prva dužnost
bila je pomoćnik zapovjednika stožera u Vitezu, a nakon toga zapovjednik Viteške brigade. Kada su
Viteška i Novotravnička brigada objedinjene, Čerkez je postao pomoćnik zapovjednika te brigade.
I konačno, u ožujku 1993. Čerkez je postao zapovjednik Viteške brigade.
Raspravno vijeće osudilo je Kordića za planiranje, poticanje i izdavanje nareñenja da se počine
krivična djela, uključujući progone, protupravne napade na civile i civilne objekte, ubojstvo, nehumana
djela, zatvaranje, bezobzirno razaranje koje nije bilo opravdano vojnom nuždom, pljačku i razaranje ili
namjerno nanošenje štete vjerskim i obrazovnim institucijama. Ta krivična djela počinjena su u
općinama Travnik, Vitez, Busovača i Kiseljak. Raspravno vijeće je konstatiralo da je Kordić odigrao
značajnu ulogu u izdavanju nareñenja za napad na Ahmiće u travnju 1993. u kojem je masakrirano više od 100 civila bosanskih Muslimana. Raspravno vijeće je Kordiću izreklo kaznu zatvora od 25 godina.
U vezi krivičnih djela počinjenih u Vitezu, Starom Vitezu i Večeriski, Čerkez je osuñen za izvršenje
progona, te prema člancima i 7(1) i 7(3) Statuta, za protupravne napade na civile i civilne objekte,
ubojstvo, nehumana djela, zatvaranje, uzimanje civila kao talaca, bezobzirno razaranje koje nije
opravdano vojnom nuždom, pljačku i razaranje ili namjerno nanošenje štete vjerskim i obrazovnim
institucijama. Za ta krivična djela, Raspravno vijeće izreklo mu je kraznu zatvora od 15 godina.
Raspravno vijeće ga je, s druge strane, oslobodilo optužbi u odnosu na krivična djela koje je navodno
počinio u Ahmićima.
9 ноя 2011
