Europa je godinama živjela u iluziji da na kontinentu neće biti novog velikog rata. Ulaganja u obranu su nakon Hladnog rata kopnjela iz godine u godinu, "mirovna dividenda" je rasla, a obrambena/vojna industrija svela se samo na proizvodnju oružja, sustava i streljiva za koje su postojalo tržište, to jest - kupci. Što se tiče vlastitih zaliha pojedinih država, one su pale daleko ispod razina na kojima su bile tijekom Hladnog rata.
U takvom stanju Europu je zatekla ruska invazija na Ukrajinu za koju se nakon nekoliko mjeseci pokazalo da neće biti kratkotrajni sukob, već dugi rat iscrpljivanja koji zahtijeva ogromne materijalne i ljudske resurse. Ukrajina na to nije bila spremna, a Rusija se, nakon početnog šoka, već krajem 2022. brzo okrenula ratnoj ekonomiji. Zapadni saveznici Kijeva, od SAD-a, preko EU pa do nekih članica NATO-a, također nisu bili spremni na rat tog intenziteta. "Iznad vode" Ukrajinu je dugo držao SAD, ali kako je od početka godine nova pomoć blokirana u Zastupničkom domu Kongresa, teret pomoći Kijevu prevalio se na Europu i njene vojno-industrijske kapacitete. Tu su pak i vlastite potrebe i zalihe koje treba popuniti, naročito u svjetlu upozorenja nekoliko ministara obrane ili čelnika država članica EU (prije svih - Njemačke) kako europskim državama prijeti novi veliki rat za 5 do 8 godina.
Kako danas stoji europska vojna industrija, koliko zadovoljava vlastite potrebe, kao i one Ukrajine, koje EU i NATO članice dominiraju obrambenim sektorom, što proizvode i koliki su im kapaciteti da tu proizvodnju podignu, objašnjava stručni sugovornik s RU-vid kanala Codex Militaria, Matija Blaće.
Napomena: Kad se govori o pomoći zapadnih saveznika Ukrajini, iznose smo omaškom navodili u dolarima. Zapravo se radi o eurima.
korisni linkovi:
www.ifw-kiel.d...
www.sipri.org/...
www.fdd.org/an...
euro-sd.com/20...
www.reuters.co...
mail: ivan.zrinjski@hanzamedia.hr
foto: Profimedia
11 сен 2024
