Sergio Endrigo - Kud plovi ovaj brod (Split 1970 uživo) (TVZ Program plus Split 1987) 

Fosse solo questo... Cantava nella lingua di coloro che gli avevano portato via la casa, una grandezza infinita

Doista, Sergio i njegova obitelj doživjeli su sudbinu prognanih kada su morali napustiti svoj dom i grad Pulu. Sergio je mozda pjevajući ove stihove mislio na te trenutke kada se skupa sa ostalima broom kreće prema pučini u daljini ostavljajući svoji tadašnji život. Otpjevati takvo nešto na jeziku onih koji su te prognali, ne mrziti i biti ogorčen moze samo veliki čovjek.

@@quarnero1081 Bravo za komentar!... nas su mnoge takve skrivane istine skupo kostale...rezultat je, na zalost, i danas veoma vidljiv!

@@quarnero1081 bas tako!

Možda zato jer je i Splitski festival bio ''izrađen'' po stranoj (talijanskoj) licenci ili franšizi, kao većina toga što se radila u bivšoj Jugoslaviji, odnosno da je bio ''podružnica'' San Rema?

S tim se također slažem, ali morala se ''uvesti'' tehnologija koju tada nismo imali ni znali s njom raditi, a to smo uvezli od već tehnološki glazbeno razvijenije Italije. Na pozornici Splitskog festivala su Farfisa orgulje i FBT instrumentalna pojačala (talijanski proizvođači), a u jednom kadru na splitskoj rivi se vidi parkiran kamion od Farfise, pa postoji mogućnost da su oni bili pokrovitelji, sponzori ili sl.!? Uostalom Talijan Anton Marti je nas naučio šou-programu na TV-u, a ne mi njega i San Remo je krenuo 1958, a Split 1960, mi smo prvo slušali njihovu glazbu, jer, osim šlagera, toga u nas nije ni bilo. Ukratko u početku su oni nama bili uzora, a kasnije možda i obrnuto!? Međutim, postoji jedan drugi dio oko kojeg se često isprepliću intrige, a to je dali je moguće da je učenik (Split i YU autori) postao jednak ili bolji od učitelja (San Rema i talijanskih autora) i tu se u potpunosti slažem sa ''uronjenosti u Mediteranski bazen''. Dali su do 1970g Dedić, braća Kalođere, Mihaljinec,... sa tekstopiscima, aranžerima i orkestrom postali jednaki ili u nekim segmentima uspješniji (ako se sa sportskim ili poslovnim žargonom može tako nešto opisati) od svojih talijanskih kolega. Te godine na Splitu nastupaju brojni gosti iz Evrope, kako istočne, tako i zapadne, a usporede li se pobjednici San Rema (Adriano Celentano - Chi Non Lavora Non Fa L'amore) i Splita (Vice Vukov - Zvona moga grada), nikako se za Split ne može reći da je ''tamo neki lijevi provincijalni festivalčić...''. Što je kumovalo da 1973. godine Split prestane biti međunarodni ostati će nepoznanica i do danas, a, po kazivanju njegovog dugogodišnjeg kronologa, gdina. Gorana Pelaića, to su ''male splitske duše'' koje, u srazu sa međunarodnim veličinama, nisu mogle doći do izražaja (Vici Vukovu, Radojki Šverko, Arsenu i sličnima to nije predstavljalo nikakav problem - dapače!), pa su sve učinili da to ipak postane SPLITSKI festival, upravo ono što je i danas.

Splitski, Opatijski, Zagrebaćki !.....koji su to bili festivali nekad !!

@@glazbenisastavfenixw Polsce podobnie Sopot, Opole to dziś nie to co było w tamtych czasach. Zielona Góra, Kołobrzeg - wrogo potraktowano, bo polityka nad sztuką wzięła górę.

@@glazbenisastavfenixMože biti tako, ali je Sergio bio Riječanin. Mogao je otpjevati na talijanskom, ali je otpjevao na hrvatskom, što je sigurna poruka, koja ide puno dalje od licencijskih odnosa, po mom mišljenju...

To se tada zvalo (muško-ženska) alternacija na istom ili različitom jeziku. U ovom slučaju je Sergio pjesmu otpjevao na jeziku domaćina.

Pivali su talijanski i vrsni jugoslavenski pivaci, tekstopisci, aranzeri, itd.

Ja isto mislim. Mada je on bio veća zvezda, ipak Radojka mi je više potresla dušu svojom izvedbom...

Mislim da ne!? Upravo je danas potrošačko društvo omogućilo da se svi mogu baviti svime, pa nije ni bitno imaš li što za reći i kako to govoriš (pjevaš), već samo imaš li novaca ili financijera da te svoje ''projekte guraš''. Nebrojeno je primjera loših pjevača sa lošim pjesmama koje se danas gura kroz novu glazbenu kategoriju INDIE-NEŠTO! A šta se tiče audicija ako mislite na TV emisije tipa ''ovaj ili onaj traže zvijezdu'' i sl. tamo se ni ne traže pjevači već INTERPRETATORI i/ili IMITATORI. Toliko je kroz te show-ove prošlo ljudi samo na području EX-YU, ali među njima nema novih Miša Kovača ili Zdravka Čolića!? Ima izvanrednih pjevača po kriteriju kvalitete INTERPRETACIJE, ali bez OSOBNOSTI i KARIZME koji imaju prethodno spomenuti, a što je presudno za bavljenje tim POSLOM!

Endrigo je u početku svoje karijere, a i kasnije, izvodio neke kazališne pjevačke točke, pa čak i neke operete dosta snažnim i dubokim glasom. Ali kasnije, pošto su njegove pjesme bile kantautorskog, sentimentalnog tipa, glas više nije toliko bitan već je bilo bitno izražavanje osjećaja. Uzmi primjer baš ove pjesme koja potpuno drugačije zvuči kad je pjeva Endrigo i kad je pjeva Radojka Šverko. Meni je osobno puno draža Endrigova interpretacija.

Sergio se ovdje vrlo koncentrira da ne sbaglia tekst koji je naučio napamet. Zato je interpretazia neobična. Sergio nije govorio rvaški.

@@giorgiomartini5283 Sergio je sasma solidno govorio hrvatski proveo sam sa njim prije mnogo godina 3 dana u Sarajevu pa to dobro znam!!!

@@ognjentvrtkovic7893 to je bio san. Njegova ćer Claudia će ti reć da Sergio nije govori rvaski ako ne viruješ meni