U prvoj epizodi novog političko-historijskog serijala o Makedoniji „Ugrožena većina“ upoznajemo se s historijatom osnivanja Makedonije kao federativnog dijela SFRJ, Ustavom iz 1946. godine i velikim iseljavanjem muslimana. Bivši političar i publicista Alajdin Demiri govori o tadašnjoj situaciji u svijetu i regiji, o osnivanju Makedonije i komunističkoj vlasti. Demiri smatra da je dolaskom komunista na vlast počela i velika čistka Albanaca, kojom su bili eliminisani iz političkog života.
Bivši političar i historičar prof. dr. Vlado Popovski priča o osnivanju ASNOM-a i učesnicima njegovih zasjedanja, među kojima su bili i Albanci, Turci i pripadnici ostalih naroda koji su živjeli u Makedoniji. Popovski kaže da su u Sobranju, od ukupno 192 člana, Albanci i Turci imali 21 predstavnika. Također, govori o aktima i Ustavu iz 1946. godine.
Historičar i arhivista dr. Qerim Lita priča o položaju Albanaca u to vrijeme u Makedoniji. Arhivskim dokumentima dokazuje saradnju tadašnjih komunističkih vlasti Albanije i vlasti SFRJ, tačnije SRM-a. Govori o masakrima i ubistvima Albanaca koja su izvršili komunisti. Ukazuje na nepravdu učinjenu Albancima donošenjem Ustava 1946. godine. Priča o njihovom iseljavanju i poturčivanju te iznosi manje poznate činjenice o takozvanom „Džentlmenskom dogovoru“ Josipa Broza Tita i turskog ministra vanjskih poslova Fuada Koprulua. Također, govori o ulozi intelektualaca i uleme u sprečavanju iseljavanja.
Profesor dr. Mesut Idriz, direktor Balkanskog istraživačkog centra pri IUS-u, kaže da je tadašnja ulema igrala veliku ulogu u sprečavanju iseljavanja. Dokaz je i izdavanje fetve u kojoj je navedeno da nije dozvoljeno napustiti domovinu. Također, smatra kako bi, da ulema nije zauzela takav stav, broj muslimana na ovim prostorima sigurno bio mnogo manji.Kad je riječ o iseljavanju, akademik Ferid Muhić kaže da se takvom politikom željelo osloboditi svih muslimana, uključujući Albance, Turke, Bošnjake i Rome.
Pratite nas: / ajbalkans
/ ajbalkans
/ ajbalkans
/ ajbalkans
balkans.aljazee...
25 окт 2024
