Uvezi radnu snagu iz vukojebine-postani vukojebina. U početnom smo stadiju toga, za sada statističari bilježe samo pluseve. Čekaj 20 godina za rezultat. Elitni turistički resorti orađeni zidom od 3m i radnici u getima.
Primjer, mislio sam da se neću moći nikada sam šišati, kupio mašinicu od oko 25 eura i godinama je koristim..može se puno toga sam. Treba znat što je prioritet, a što je nepotrebno. Uglavnom, čovjeku malo treba, ako nije "zatrovan" suvremenom glupošću svega, svačega i ničega.
Traje dok traje, to je politika zadnjih 30 godina. Samo turizam, turizam i turizam+jeftin uvoz em proizvoda, em jeftine radne snage. Ko hebe domaću proizvodnju, ali sve to jednom dođe na naplatu, a kad dođe bit će jao, jao, a zašto se sad sve to tako događa.
Mrš oni i turizam.To je sve uništilo.Disu tvornice?Opljačkana Hrvatska.Neki 10 stanova,a mnogi ništa.Ili šupica koja prokapa.Više od pola stanovništva je na rubu gladi.
Bravo Nevene, stvarno dobro obnjašnjenje, kako radi hrvatska ekonomija i svaka ekonomija EU. Vrlo dobro objasni važnost preradživačke i industrijske proizvodnje. Vrlo je bitna da je industrija u vlastništvu domačih ljudi, ali i mutinacionalki, sa velikim obsegom produkcije i cenovnom konkurenčnostjo. U poslednji godini dosta multinacionalki i srednjih firma u vlastvištvu rezidenta Njemačke i Austrije, posebno u auto industriji, napušta tržište Hrvatske a i u manjoj meri Slovenino, ova mlekara Osijek, tovarna barve Umag, ..i domače neproduktivne Varteks,..., ove ladjedelnice Reka i Pula, koje su propale pervenstveno zbog nizke produktivnosti i ne nadzoru troškova pojedinog broda, u Jugi su 70% broda bilo domačih delova, a sada su 70% uvoznih delova a domače 30%. Sve u bivši Jugi čeka borba za donosne tvornice i inovativne proizvode, ali ova trgovinska bilanca Hrvatske u 8 meseci 2024, deficit 12,4 milijarde €, to znači robni deficit u 2024.godine okoli 19 milijard €, šta je mnogo, turizam oko 15 milijardi €, EU fondovi, če biti tekoči račun platne bilance verovatno minus 1% BDP. Pozz m
Koliko Vas u komentarima nešto proizvodi? Evo ja proizvodim i u ova vremena sam jako konkurentan jer mi troškovi nisu rasli . Treba se primit proizvodnje i formirati zadruge jer većina manjih proizvođača nezna kako prodati proizvod. Jedan u zadrugi sigurno zna i to je za početak puno.
Da, i dijeljenje strojeva npr. Koliko jedan traktor pojedinca radi u godini dana? 10 ljudi se može pokriti s jednim. Znam, neke radove se mora obavljati u isto vrijeme, ali to se stavi na papir i opet ne treba 10 pojedinaca imati sve strojeve i priključke. Ali politika EU je suprotna, pa oni potiču kupnju kvadova jer spadaju pod traktor i sada se opgovci vozikaju po vrganjima i kestenima sa ''strojem'' od 10000 eura:_((
tuzno je da ljudi koji ovako shvacaju ekonomiju i ocito imaju dovoljno znanja za pozitivne promjene, ce tesko doc u priliku biti ministar financija ili gospodarstva. Cak mislim i kad bi ih nekim cudom neki premijer postavio na ta mjesta, da bi zbog ideja koje bi pokusali implementirati bili maknuti od premijera odnosno stranke koja ima vecinu, jer ta politika vjerojatno ne bi odgovarala trenutnom stanju kako se upravlja ekonomijom i gospodarstvom u HR. Neven Vidakovic hvala za vase komentare na te teme
Poštovani profesore, hvala vam na slikovitom i prihvatljivom objašnjenju uzročno posljedičnih veza u ovoj našoj kratkovidnoj državnoj politici. Sve po onoj, drž vodu dok majstori odu, drugim riječima, dok se oni potkože, a narod neka odumre ili ode. Šta će se desiti kad rentijerstvo i turizam krene nizbrdo?
Vi trebate biti ministar ekonomije! Ja sam ekonomist koji je tek gledanjem i slušanjem Vašeg pogleda na ekonomiju shvatio kako ekonomija funkcionira. U cijelom mom školovanju nije nitko objasnio kako ekonomija zaista funkcionira. Školski program je zastario, ili netko ne želi da saznamo kako uistinu ekonomija funkcionira. Nastavite sa Vašim korisnim radom. Nadam se da će Vas javnost prepoznati i nagraditi. Puno pozdrava iz Frankfurt am Main.
Odlična analiza! Vukovarska gospodarska zona je prividno puna, ali su čestice prazne i nema tvorničkih proizvodnih pogona. Dovođenjem tvornice Jabil u Osijek je pun pogodak!
Pun pogodak? Hahahahahhahahahahahahahahahhahahahahahahhahaha, bio bi, kad binplatili pošteno ljude. Ali oni ce ih platiti kao raoblje zapadnog kapitala. Sta je tu dobro, ajde ti meni objasni? U statistici ce svakako biti da su zaposleni, a sta ce oni moc od svog rada? Jesti i platiti racune. To znaci da su : ROBOVI
Zato što su u Osijeku domoljubi uništili: Drava tvornica živica, Slavonija modna konfekcija, Elektroosijek, Litokarton, OLT, Mobilija tvornica namještaja, Tekos, Kožara, Remonseevis, IPK..... da ne nabrajam dalje jer budi čir na želucu.
Glavni problem je politika dijeljenja ili ekonomija prelijevanja financijskih sredstava bez poveznice ili uporišta u kreaciji dodane vrijednosti. Tako socijalizam dalje jaše, zadržava se vlast, a ovce bleje. Treba imati snage i volje za novu paradigmu, a takvih ljudi u politici nema. Dobar uradak!
Najveći je problem što se upravlja neredom. Ništa nije slučajno. To je sve skupa neodrživo i svi ćemo imati velikih problema, pa i oni koji naizgled profitiraju.
Molim Vaš komentar! Kakvu računicu onda imaju shopping centri i trgovine otvaranjem u malim gradovima i mjestima? Toliko konkurencije usluga i trgovine na jednom mjestu na toliko mali broj građana slabe platežne moći nema nikakve logike.
Uživam slušati vaša videa puno objašnjavate. U ovom videu spominjete tvornice to je malo anakrono, jer slobodne ekonomske granice opterečene jeftinijim uvozom diktiraju specifične proizvodnje pliz imenujete bar jednu proizvodnju koja bi bila profitabilna bez potpore države?
I ja sam se isto pitao, sve dok nisam radio u jednom shopping centru na periferiji Beograda. Imao sam uvid u marze na proizvode i tada sam shavtio kako im se isplati. Marze u toj prodavnici su uglavnom bile oko 400-500% na vecinu artikala. Pre nego sto sam poceo tamo da radim, bas sam se pitao kako se toj firmi isplati da otvara radnju u tom zabacenom trznom centru, koji mi je delovao kao jedan od slabijje posecenih zbog lokacije. Za taj kratak period sto sam tamo proveo, video sam da u radnju udje oko 30-40 ljudi dnevno, od toga njih dve trecine nesto kupi. U pitanju je sitna tehnika i vecina proizvoda kosta 10-20 evra, ali ima i skupljih proizvoda 25-50 evra. Da oni imaju neke pristojne marze ne bi im se isplatilo, ali sa 400-500% znaci da je sav pazar zapravo profit ( minus troskovi za rentu i zaposlene) i kad se sve sabere isplati im se.
Analiza dobro zvuči i u skladu je sa ekonomskom znanosti ali , kao i uvijek ali u praksi to izgleda malo drugačije. Uvijek se nađu nekakvi putevi da se izbjegnu ekonomske zakonitosti do trenutka kada svijet kao cjelina krene prema dole pa onda male zemlje imaju više problema. Kao mali mi ne možemo uticati na puno toga, npr. kada Kaufland od proizvođača kupuje Nutelu on mu dramatično ruši cijenu jer naručuje velike količine , uredno plaćaju , dugoročno osigurana suradnja itd. Ako netko sada ode kod proizvođača Nutele i hoće kupiti recimo deset šlepera godišnje, cijena će biti visoka , veća nego kod Kauflanda u maloprodaji što onda Kaufland koristi i ovdje drži cijenu proizvoda kako hoće . Tako je u biti u svemu, praksa je puno kompleksnija. Kako to promijeniti na bolje? pa rekao bih gotovo nikako.
U kinu sam bila 1X U zadnjih 35 godina. U kazalištu 3X! Režije moram platiti, jer bi dobila ovrhu na mirovinu. Ta lijek moram imati, za voće NE ! A o haljinici i po 20 Eura, mogu samo sanjati! Sreća, bar toga imam do smrti !
Mi nebi pričali danas o ovome da to nekom nije u interesu ne kao mi RH nego EU koja je to isto uradila nama ... Amerika je kontinent za sebe, EU gdje smo i mi prepušteni kompletnoj potrošnji ostatka novaca zarađenih 5-7 generacija koja je stvarala ! Tko će nas kupit prosudite sami !
Ja sam celav i nemam potrebu šišati se bar nešto ide mi u prilog
19 часов назад
Zašto naša industrija propada? Jer postoji problem isplativosti rada. Rješenje je u dizanju cijena. A naše dizanje cijena raste brže od drugih država jer imamo veće troškove za kredite. Što ne znači da trebamo jeftinije kredite nego trebamo imati globalnu isplativost od posla. Ona dolazi o stvaranja novca bez duga, kad je manja nejednakost i kad nemamo odljev novca zbog deficita u platnoj bilanci.
Zašto bi cijena usluga rasla usljed male potražnje? To se krši sa osnovnim zakonom ponude i potražnje, ako je velika ponuda a mala potražnja, to ne može diktirati rastu cijena. Također nisam shvatio zašto bi porast usluga i zarade u uslugama bio isključivo diktiran porastom zaposlenosti u industriji? Zar ne trebaju i ponuđivađi usluga također te iste usluge, i frizer, i teta u vrtiću, i zubar, i svi ostali idu u kafiće i kina itd. jednako kao i ljudi koji rade u tim kafićima i kinima. Marže trgovačkih lanaca nakon svih troškova, njihova dobit po artiklu je u prosjeku 0.75%, tako da oni ne mogu toliko drastično dizati cijene koliko ljudi misle, primjer je Konzum koji na financijskom izvješću ima neto maržu nakon svih davanja od 1.1%, znači ne govorimo o razlici nabavne i prodajne cijene, nego nakon operativnih troškova, poreza i drugih davanja Konzum zaradi profit od 1.1% u prosjeku po artiklu prodanom, ljudi nisu svjesni da je cijeli lanac od proizvodnje do prodaje poskupio, nije to krivica trgovačkog lanca, to je krivica monetarne politike EU i Amerike i printanja novca i Covid krize. Ovaj komentar nije napad iako izgleda u tom tonu, samo tražim dodatno objašnjenje :)
nikako se ne mogu složiti sa tezom da pad potražnje može voditi povećanju cijena. Ne može se nigdje pad prometa zamijeniti povećanjem marže ako govorimo o tržištu. Usluge su bile jeftine dok se industrija raspadala, dok sada , desetak godina recimo, cijene usluga dižu i povećana potražnja i manja ponuda. potražnja raste jer je ind. zamjenio turizam, nekretninski biznis, eu fondovi itd. ponuda je manja jer nedostaje radnika.
činjenica je da je došlo do rasta cijena nekih usluga. isto tako je došlo do pada potražnje. također treba uzeti u obzir i vremensku komponentu. model ponude i potražnje podrazumijeva istovremenost prilagodbe. u stvarnom svijetu nije tako
@@nevenvidakovic U stvarnom svijetu, u tržišnoj utakmici, pad potražnje se definitivno ne može riješiti povećanjem cijena, točka Ako može pojest ću diplomu i 25 g iskustva.
@joakim-k8u tu se slažemo. ne može se pad potražnje riješiti rastom cijena. to nije i ne može biti riješenje. ja samo kažem da su zadnjih nekoliko godina neke industrije na pad potražnje reagirale rastom cijena kako bi zadržale dobit. ali takvo ponašanje vrlo brzo vodi ka još većem padu potražnje i propasti poduzeća. tako da budemo jasni o čemu se priča
@@nevenvidakovic poštovanje, ali zar nije očito da je potražnja za uslugama velika, povećana, a cijene istih su veće, povećane također, ali ljudi plaćaju, kupuju te iste usluge, dakle novca ipak odnekud namiču - znači ima ga! Troši se i na drugo, potrošnja je generalno sve jača. Isto tako, što podrazumijevate pod proizvodnjom, pogotovo industrijskom proizvodnjom, pa ona sigurno više nije takav faktor kao prije 50 ili 20 godina, mijenja se način života, nove generacije, nova ekonomija - novi načini funkcioniranja tržišta, bolje rečeno drugačije navike, želje i ciljevi kupaca/potrošača..
Pozdrav,nisam gledao cijeli video ali da nas deru s cijenama neopravdano jesu,danas kg pečene svinjetine u tommy centru sam platio 24,99 a isti taj proizvod u konzuma kojeg trenutno nije bilo je 15,99,kako to?Hvala
Ne bih rekao da je ovo dobro objašnjeno. Problem je što nikakva proizvodnja ne može platama i profitom konkurisati turizmu. Zato se priizvodnja zatvara, a radnici prelaze u turizam. Ulaznica za kino je skupa, jer isti taj radnik može pružati usluge i u turizmu, a vlasnik kina je mogao investirati i u apartmane. Radnik hoće konkurentnu platu, a vlasnik približno isti povrat na investiciju.
točno. i sada pitanje: kako to da nitko ne može konkurirati turizmu? kako jenpostignuto takvo ekonomsko stanje i da lj je takvo stanje dugoročno dobro?
..pa ne može ni jeddna proizvodnja konkurirati kasinu...šta to znači...da svi treba da otvaraju kasina..zatvaranje proizvodnje je državni projekt...i zato proizvodnja umire.....
@@nevenvidakovic Stvar je u tome da je proizvodnja teška. Treba imati znanje, ali i raditi. Svaki dan učiti i raditi da bi mogao da se nosiš sa konkurencijom na evropskom ili čak svjetskom nivou. Zapad je odustao od toga. Nema smisla baviti se proizvodnjom i takmičiti sa Azijom, sve dok možeš da duvaš vrijednosti nekretnina, dionica, da se zadužuješ po niskim ili negativnim kamatnim stopama i imaš praktično neograničene trgovinske deficite.
Sto se tice mehanizma porasta cijene zbog manje prioizvodnje je jasna. Nastavak na taj problem su razno razni hostapleri koji dizu cijene svega (roba i usluga) zato sto mogu, zato sto spekuliraju i dogovaraju se, tu je kljucni problem i sto ih drzava ne kaznjava.
Bi li povecanje proizvodnje elektricne energije(solarke,HE) i njen izvoz(npr prodaja na autocesti do mora)bio dobar pocetak za oporavak industrijskog sektora?
Dobro razmisljanje, ali je nepotpuno. Zasto? Zato sto na drzavnom nivou, narocito u malenim drzavama kao sto je Hrvatska ili Srbija nema nikakvog planiranja ekonomije ni na lokalnom ni na drzavnom nivou. Naravno planska ekonomija je prokazen izraz koji se vezuje za komunizam, ali kako rekoh male zemlje nemaju nikakvu kontrolu nad usmeravanjem svojih ekonomija , tj mogu ih usmeravati od slucaja do slucaja. Fakat je da usluge kostaju puno, a proizvodi su jeftiniji , ali iz prostog razloga jer je proizvodnja negde u Aziji gde neko radi za jako malo para i jede dve banane dnevno, pri tome ne mislim na Kinu gde je ekonomija odavno odskocila i plate su u nekim gradovima znatno vise negou Hrvatskoj ili Srbiji. Sve postkomunisticke zemlje su prosle kroz ovaj stadijum, a to je da su usluge skupe i na nivou su zapada manje vise, roba je skupa jer je razvaljena ekonomija i ljudi ne rade, a taj oporavak traje decenijama i u zemljama koje nemaju snagu da imaju stabilne vlade koje jacaju zemlju i domacinski je vode samo ce se vrteti u krug i bitisati. Ma kako to nekom zvucalo samo domaca proizvodnja i to ne samo usluzna proizvodnja za neku vecu ekonomiju nego sopstveni lanac proizvodnje donosi pravi boljitak ekonomiji, od usluga tj samo od usluga nijedna drzava ne moze da zivi, cak ni USA.
točno, ali ovo je video od 15 minuta. tako da mora biti nepotpuno. slažemo se da je problematima puno složenija i traži dublju analizu, a to ne mogu za 15 minuta
Planiranje ekonomije ti se vec dogadza (je slicno komunizmu kao plansko gospodarstvo), zato je proizvodnja u HR i gašena i strana radna snaga sa druge strane svjeta uvozena . HR je samo pion na globalnoj sahovskoj ploci. Od AP i slicne nema sta drugo ocekivati nek sta im se naredi is brissela ili WEF-a.
Definiranje bogatstva nacija nije jednostavno. Francuska ima vanjski dug skoro dvostruko veći od našeg mjereno u BDP-u. Je li Francuska bogata ili siromašna zemlja? Velika Britanija ima 14 milijuna ljudi koji žive ispod granice siromaštva i 2500 humanitarnih postaja s hranom. Je li Velika Britanija bogata ili siromašna zemlja? Njemačka ima 600.000 beskućnika, a preko 50% su podstanari i plaćaju stanarinu. Je li Njemačka bogata ili siromašna zemlja?
Realno živi se bolje nego ikad. Priča mi stric dok je gradio kuću prije 10 godina da nije mogo 1000 kn uštedit. Kafići su nam puni, trgovački centri puni, svi voze dobre aute. Prije si vidio dobar auto samo za Božić kad se ljudi vrate iz njemačke. Svi grade svi tuku lovu. Da nam je dobro potvrđuje da smo 3. puta doveli KRADEZE na vlast što je rijetko u zapadnom svijetu.
pa tko gradi nitko nema love u mome kvartu se nekad po cjele dane lupalo i nabijalo sada vec 10 godina tisina nitko ne gradi vise ...hrana je preskupa ne ostane ni za kondome
Zanima me, u kojoj mjeri ratovi u okruženju utječu na porast cijena u nas (zbog cijene nafte i plina)? Kada biste to trebali izraziti u postocima, koliko bi to bilo?
Hvala Vam na kvalitetnoj edukaciji u vremenu kada se šrot naplaćuje. Vezano za komentare za novi mikrofon, razmislite da dodate ''donate button''. Ulažete vaše vrijeme i znanje na ovom kanalu, najmanje što mi ostali možemo napraviti je da doniramo za bolju opremu.
Ako mi je preskupa usluga ne koristim je nitko me ne prisiljava da idem u kino koristim Glovo , Uber , Bolt kaj se mene tiče mogu propast nebum ni skužil🤔🤔
Dobro, ne zanima mene kino ni restorani, nego zašto su u ducanima skupi proizvodi, a i odjeca je poskupila, a recimo u njemačkoj isti proizvod jeftiniji nego kod nas?
zivim u njemackoj i Imam dojam da pošto u HR ima znatno vise ljudi sa vlastitim (odplacenom!) stanom/kucama da se na taj nacin (znatno skuplji hrvatski ducan nego njemacki) pokusava osiromasiti ljudi. No nemam bas empirickog dokaza za to, to je više kao "gut feeling" (i globalna Agenda koja se provodi).
@@Noname-bg8sh ja sam došao do sličnog zaključka. Npr. neki obični parfem koji kupujem regularno u njemačkoj u dm-u platim 14,99 a u hrvatskoj ljetos sam ga vidio za 34,99. Ili je to rezultat potpune gluposti ili se radi namjerno. A s obzirom da nismo sigurno oglupili preko noći rekao bih da je namjerno i planski.
Prof. Nevene, ne mozete reci da se u Hrvatskoj bolje zivjelo prije 10godina nego danas, jel tako? Moje je misljenje da Hrvatska nikad nije bila bogatija. Zar nije bolje da je kino skupo, a odjeca jeftina nego obrnuto? Ja gledam na kino i restorane kao luksuz, a na odjecu, televizor, laptop kao "potrepstine" u danasnje doba. Mozda je to moje subjektivno misljenje posto zivim u Zagrebu cijeli zivot.
to je stvar percepcije što je važnije. isto tako stvari kao kino ne bi trebale biti luksuz. naravno na kraju je i problem stanovanja. cijena stana je toliko skupa da si ljudi to više ne mogu priuštiti
Kojeg bi ministra zaposlila neka ozbiljna firma, osim ako ga vlada ne ugura, jer kontrolira odredjeni paket dionica. Dabru i Susnjara ce sigurno uzeti FAO ili EU Komisija. Mislite li da ce nam porasti proizvodnja hrane s Dabrom? Ili industrija sa Susnjarom? To jedino misli AP.
Manje više svima nam je jasno kako i zbog čega dolazi do toga. Mene zanima konkretno riješenje tog problema. Dali se to riješenje može izvesti na naćin da se politika postojeća može izbaciti iz okvira koja se uporno nameće od iste strane. (da nekažem GLOBALIZAM)
Pa mi u HR smo bogat narod, plače sve prate nema straha pa vidite da je Plenković sebi podigo 2000e plaču dobro nam je 👍nema žaljenja u HR se nikad nije luksuzno i bolje živjelo i nije ništa skupo uopče ...
Kao i u svim kapitalističkim zemljama, nije problem u nedostatku resursa nego u tome što se oni koncentriraju u rukama malenog broja ljudi. Da svi radnici sudjeluju u raspodjeli dobiti koju firme ostvaruju (naravno, ovisno o radnom mjestu koje okupiraju), kvaliteta života društvene većine bi se drastično povećala. Također, porezi trebaju biti viši te se moraju racionalnije trošiti kako bi javne službe kvalitetnije funkcionirale. Međutim, sve to sprječava spomenuta koncentracija bogatstva te s njom i koncentracija moći koja utječe na političko odlučivanje. Taj problem ne može riješiti niti jedna politička opcija koja ne dovodi u pitanje trenutan ekonomski sustav, a takve u Hrvatskoj nema, barem ne među onima koji sjede u Saboru, jer je ''socijalizam'' prosta riječ u hrvatskom jeziku.
Da li mislite da je smanjenje proizvodnje vezano sa clanstvom u EU i hijerarhijskom pozicijom i moci HR u EU? Dodao bih jos neke parametre u vezi sa uslugama koje niste pomenuli. Npr, u uslugama su (jos uvijek) prisustvo i mogucnost automatizacije manji nego u proizvodnji. Kroz tehnoloski napredak i automatizaciju troskovi u proizvodnji imaju vecu tendenciju opadanja u odnosu na sektor usluga, gdje ljudski rad cini znacajnu stavku u troskovima i ne moze se tako lako zamijeniti. Dalje, produktivnost i rast produktivnosti su niski. Mnoga preduzeca posluju neefikasno sa radnom snagom sa kojom raspolazu, organizacija rada i procesa su suboptimalni. Trece, ekonomija obima - HR je uglavnom rijetko naseljena i to uzima danak efikasnosti i skaliranju preduzeca.
Izvrstan analitičar, ali ton katastrofalan! Ne bi ste smjeli snimati video priloge sa ovako lošim tonom! Na ovaj način ono dobro što kažete postaje vrlo loše prezentirani!
nije mi jasna jedna stvar,ako pada broj proizvodnih radnika a broj usluga isti i posto im opada posao zar nije logicnije da se cena usluga spusti zbog konkurencije. Da bi privukli sad isti broj musterija radnje moraju spustiti cenu i tu ce se neke radnje zatvoriti -izgubiti bitku pa ce se trziste uskoro stabilizovati. Kontam da je cena usluge porasla jer im se moze-dosta tih ljudi je otislo na Zapad.Balkan je izgubio radnu snagu i sad umesto jedan vodoinstalater na 100 domacinstva bude na istog 300. Samim tim sto mladi uglavnom hoce da budu programeri,youtuberi,manageri... Ukratko treba uciti sad neki zanat i briga te za poskupljenje 😁
Zato je bivsa drzava Jugoslavija odrzavala i onu Industriju koja je gubila samo za to da bi imali zaokruzenu ekonomiju i industrisku proizvodnju svega i svacega, Turizam nije industrija vec lutrija i prva neprilika dovodi do katastrofe. Mi proizvodimo nista i drzava ce se urusiti kod prve ekonomske krize i katastrofe jer jednostavno da bi imali industrisku proizvodnju treba imati tradiciju proizvodnje necega a tu tradiciju smo izgubili dovodjenjem HDZa na vlast.
gle nisam neki intelektualac ali da te pitam; zasto si isao u kino? btw naveo si da 20% realne ekonomije hrani 80% nerealne ekonomije. znas i sam da takvo drustvo nije odrzivo.ako imamo 1mill ljudi,50% je ili maloljetno ili u mirovini,zaposlio bi automatski 30% ljudi po drzavnim salterima i ostaje samo 20% (ljudi koji se oporezuju svojim radom i hrane cijelu drzavu)
volim ići u kino. to je poslužilo kao usporedba s činjenicom da za 2 sata gledanja se može kupiti nešto što traje godinama. to nije nornalno. a problem održivosti društa je dobro pitanje.
dragii profesore,pa kina su skupa vec zadnjih 20 godina,malo udjite u dublju analizu...mali kafici i mali restorani,sa malim prometom,moraju imati visoke cijene jer inace bi propali i na granici su isplativosti,a restorani sa velikim prometom isto stave visoke cijene i beru dobar profit...jer zasto bi stavili manje kad i slabiji imaju viske cijene
zato što nam se mogu skupo prodati jer nemamo strukturu ekonomije da ih sami proizvedemo. imamo previše resursa u rukama stranaca i premalo vlastite proizvodnje
Gledajuci video dosao sam do zakljucka da mozda i nije toliko dobra idea kupiti jos jedan stan na kredit da bi ga iznajmio. Ovakvo stanje je odrzivo dok EU i turizam funkcioniraju. A to je pitanje koliko dugo s obzirom da mi proizvodnju vise nemamo, a eu je na izdahu. Isto tako ne bi reko da je to planski. Radio sam u korporaciji i kolicinu nesposobnosti i popijene kave u jednom danu je nemoguce izracunati. Mozda bolje razmisliti o proizvodnji hrane ili se doskolovati kroz iducih 20 godina umjesto ulaganja u nekretnine.
Ovakva izjava je rezultat ekonomske nepismenosti. Svaki sudionik tržišta koristi situaciju kako bi maksimalizirao vlastitu korist. Potpuno je normalno da svatko pokušava kupiti što jeftinije a prodati što skuplje. Ako vjerujete da je tako, otvorite vlastitu trgovinu pa se "lako" obogatite. Gospodin priča o makroekonomskim odlukama koje je naša politika donosila u zadnjih 30 god. No, ne zaboravite da ste vi ti koji glasujete za takvu politiku svojim novčanikom i glasačkim listićem.
točno. na drugom ekranu se pojavila brojka 40 jer sam gledao burzu i onda sam t rekao 40. na trenutak su mi misli odlutale. ja sve radim iz glabe bez scenarija.
А зошто не лажеш за ајфом 16 колку му е крајната цена на телефонот за твоја информација цената му е 10. Евра а го продава од 800 до 1600 евра некој коментар
