Danas mnogi i dalje odlaze kod šustera popraviti cipele ili kod šnajdera suziti hlače, na plac po grincajg, ali možda neki neće znati koga čekaju kada čekaju - briftregera. Zagrebački govor polako nestaje iz svakodnevne upotrebe.
Sredinom 20. stoljeća je manjeviše kajkavski govorilo oko 2/3 ili blizu 300.000 Zagrepčana, pa je to bila najveća skupina naših kajkavaca s razmjerno sličnim govorom. Zbog prirodnog prirasta i novije povećane doselidbe iz cijele Hrvatske i Bosne, kajkavci sada po domaćem govoru u obitelji i privatnom društvu, tvore tek polovicu gradskog pučanstva današnjeg Zagreba s oko 410.000 kajkavaca i polukajkavaca. Ipak je i taj polukajkavski Zagreb kao velegrad još uvijek naša najveća kajkavska aglomeracija s oko 29% svih kajkavskih Hrvata, jer su svi ini kajkavski gradovi sjeverne Hrvatske (Varaždin, Koprivnica, Čakovec itd.) puno manji od Zagreba, a sam Zagreb najviše privlači baš nove kajkavske useljenike iz dialektnog okružja srednje i sjeverne Hrvatske od Kupe do Mure. Starozagrebački rječnik je uglavnom paralelan s genomima srednje Hrvatske i sadrži: 2/5 kajkavskih izoglosa, 1/3 su germanizmi, 1/5 predslavenski antički arhaizmi, a ino su novi tehnički internacionalizmi itd. Na temelju popisanog rječnika s dvadesetak tisuća riječi, dosad se može na prostranom gradskom ozemlju Zagreba u vremenskom slijedu razlučiti najmanje 3 različita kajkavska govora (urbana idioma):
a) Najstarija je već pri rubu izumiranja agrámerska ili laškovuličánska prakajkavica kojom još govore u starom središtu i sjeverozapadu Zagreba tek malobrojni starci i bakice između 60 i 90 god. starosti, tek par tisuća njih većinom u obitelji.
b) Zagrebéčka polukajkavica ili tzv. "štokajski" tj. polukajkavska koiné je danas najrašireniji domaći govor koji prevladava kod zagrebačkih starosjedilaca u srednjemu i sjeveroyapadnom dijelu Zagreba (sjeverno od Save), pa u Sesvetama i Velkoj Gorici. U Dubravi i Novom Zagrebu južno od Save je sada malo kajkavaca i tu prevladava mješoviti balkanski govor doseljenika, tzv. zagrebačka štokavština.
c) Anglokajkavska spika ili anglizirani polukajkavski novogovor (= globalni anglizmi umjesto nametnutih jugo-balkanizama i germanizama) je odnedavna prestižni jezik u većini zagrebačke mladeži i u okolnim satelitskim gradićima, gdje tako privatno govore i pišu na internetu već oko 100.000 mladih izmedju 12 i 30 godina.
U stvarnomu agrámerskom rječniku izvorne zagrebéčke kajkavice čiji popis sada broji oko 19.500 riječi, tek njih 1/5 ili najviše do 3.500 agramerskih riječi su stvarni novovjeki germanizmi asimilirani u doba austrougarske vlasti, dok u "štokajskom" govoru novijih Zagrepčancof (polukajkavska koiné) ti pravi germanizmi obuhvaćaju tek desetak posto rječnika. Druga polovica svih inih jugoslavističkih tzv. "germanizama" u izvornom govoru autohtonih Zagrebčana su zapravo stariji srednjovjeki arhaizmi gotsko-pragermanskog iskona ili još raniji indoiranizmi itd. U zagrebéčkoj kajkavici se ovi pravi germanizmi najviše rabe za abstraktne, društvene i tehničke pojmove, osobito za obrtnički pribor, pa u administraciji i sl. U okviru agramerskog i sličnih urbano-kajkavskih govora sjeverne i srednje Hrvatske se mogu vremenskim slijedom razlučiti 3 uzastopna sloja raznih germanizama:
Srednjovjeki gotski germanizmi su pragermanskog iskona koji su ušli u hrvatsku čakavicu i kajkavicu već odavna prije Austrougarske, još od početka srednjeg vijeka preko rane ostrogotske vlasti i potom asimiliranih Ostrogota medju Hrvatima i Gepida najviše medju kajkavcima: izv. "Bezjaki" po istraživanju Marijane Gušić (1965).
Pravi austrougarski germanizmi asimilirani od 17.- 19. st. tj. do 1. svj. rata, kojih je najviše kod gradskih kajkavaca, manje na kajkavskim selima i u čakavici, a najmanje kod štokavaca i osobito kod jekavaca.
Noviji germanizmi Gastarbeitera, uneseni preko kajkavskih povratnika najviše iz Njemačke.
Većinom štokavski mediji koji tek manjim dielom tj. ispod 1/4 uz ostalo imaju bar poneke kajkavske sadržaje: Zagrebački radio - Sljeme je lokalna gradska radiopostaja čiji doseg pokriva širju okolicu Zagreba tj. srednju i sjeverozapadnu Hrvatsku, što je i najjača radiostanica koja pokriva većinu kajkavaca. Zato u njihovom sljemenskom programu ima svakog tjedna redovno u četvrtak (a ponekad i češće) kajkavska emisija 'Kajkaviana' koja objavljuje raznolike kulturno-jezične sadržaje o kajkavici i kajkavcima.
Ne bu išlo!
Kaj bum ? - (što da radim?).
"Buš pukel?" - "Bum!"
"Bumo vidli!" (štokavski: "Vidjet ćemo!")
Kaj buš ti, bum pa ja! - (što ćeš ti, to ću i ja!)
"Daj mučí !" (štokavski: "Daj zašuti!")
#zagrebačkimemento #zagrebačkanostalgija #starizagreb
12 янв 2021
