Svaka cast komsije.💪 Srbin sam, ali toliko postovanja prema vama, prema ovom velikom gospodinu treneru, ljudskoj gromadi, da vam se divim. Vi ste institucija fudbalska na balkanu! Polazem veliku nadu u to da cete podici pehar! 🇷🇸🇭🇷
Srbin sam i ruku na srce svaka vam cast , mnogi bi trebali da uce od vas kako se igra fudbal , svaka cast ovom treneru covek je mozak . Sa srecom na dalje i da dogurate do svog cilja .
Hvala na dobrim željama.Zlatko Dalić ima skromnost i realizam, a istovremeno jaku motivaciju i fokusiranost.Svidja mi se što se ne rasipa na dalju budućnost, nego je usmjeren na sadašnji trenutak. Jednom davno su pitali svjetskog šahovskog velemajstora:"Vaš protivnik vidi 7 poteza u naprijed, koliko poteza vi možete predvidjeti?" Odgovorio je:"Samo jedan, ali ispravan."
Dalic se bavi ozbiljno svojom profesijom, ne psuje majke protivnickim igracima i ne ponasa se primitivno i nadmeno, iako veceras ima zbog cega biti nadmen. Doista je lijepo vidjeti ovakav gospodski pristup i poniznost nakon izbacivanja glavnog favorita. Aferim Dalicu i hrvatskoj momcadi. Zasluzujete da ovoga puta budete sampioni. Drzimo vam finge u Bosni i Hercegovini.
Koliko su ljudi pljuvali po Daliću, a na kraju lik svima kulturno začepi gubicu. Pustimo priče. Djela govore više od riječi. Gospodine Daliću, kapa do poda.
Ma koje to budale ga kritiziraju, ljudi daju sebi vaznost, covik jos ni jednu veliku gresku nije napravija. sramota kakvi nezahvalni ljudi u nas. Ja nemogu sebi doc kako dobro igramo zadnje 4 godine i europsko je dobro bilo svaka cast.
Congratulations Croatia!🇭🇷🇭🇷🇭🇷 To be honest,I thought Brazil would win in this match because Brazil is very stronger than Japan. But Croatia won. I think they have so strong mentality and perseverance . I hope Croatia wins this World Cup🏆 Go for it Croatia!!! Respect from Japan🇯🇵
It's not all about the team ranking or individual quality. The mentality is more important. Japan has the similar mentality and that's why I adore them, too 🇯🇵.❤️🇭🇷
Brate, drž se, ne daj se. Ovo su sad teški trenuci kad ne znaš jel to vrhunac tvojih mogućnosti ili možeš još bolje i jače. Osvetili smo Srbiju, dalje igramo samo za nas. Sad nam je ostala samo vjera i nada.
BRAVO ZA HRVATSKU NEMOJ DA MISLITE DA SRBIJA NE VOLI KAD POBEDJUJETE A MI GUBIMO,VERUJTE BIO SAM NA PRAVOSLAVNOJ SLAVI SV.ALIMPIJE SVI SMO VAS BODRILI SVIM SRCEM...BRAVO MOMCI ILI STO BI VI REKLI DEČKI,KAPA DOLE! I DA SKRCAMO I MESIJA I ARGENTINU KAO LEŠNIK!!!IDEMO BRE!!! 🇷🇸🇷🇸🇷🇸🇭🇷🇭🇷🇭🇷
@Stane Borisovski Moj prjjatelje Stane źelim naj lepśe i na srbi i na hrvati i na bosanci i na crnagorci i na makedonci na svima nivni ili vaśim uspeh je i moj radost . Pozdrav .
BRAVO👏Veliki gospodin,prizeman,skroman...Hrvatska moze u finale po svetsku krunu💪Nadobudni Brazil ide kuci,da plese na Copacabani...Bravo,komsije samo gazite💪👏👍
Alah te nagradio! Baš se osjeti neka dobrota i poniznost kada priča. Vidi se ta ljubav i vjera u Boga i onda se može preći svaka prepreka bez panike. Treba nam više takvih ljudi na Balkanu!
@@assadmahmout4360 mrs izdajnice.Rodjen si ko musliman a preso na krscanstvo.Isus ce slomit krst.Razmisli.imas mozak nosas li tovak auta koji ti ubi dijete i slavis li ga ko simbol.Pametnom dosta.Vrijedjate ga nije umro ziv je i slomice krst
Ako se uzdas u Isusa Sva Vrata Su Ti Otvorena. Gospodin zlatko je vjernik i njega prati bozija volja..Ovakvi ljudi nam više fali da bi bili u mnogo čemu uspješni.
Jebem ti mater mihajlo u picku .Ako hoces da se ulizujes ustasama gnjido ,ulizuj se,lizi im dupeta ,a nemoj mi tu svetu srpsku zastavu pored te pisljive kurvatske .
Neverovatna igra i taktika, neverovatan kolektivni pristup, neverovatna ljubav prema dresu, prema svojoj državi i narodu, ovo je primer reprezentacije koja od 7 svetskih prvenstava igra 3. polufinale, kapa dole i sve čestitke, ovome čovek mora da se divi, bez obzira na bilo kakve razlike....veliki pozdrav iz Beograda....
Bas mi je drago vidjeti ovoliko podrske sa cjelog Balkana, posebno u ovom sportu u kojem navijaci inace sire sve osim podrske Hvala svima na lijepim željama 🤗❤️🇭🇷
Dodajte komentar Postoji li uopće Balkanski poluotok? Zapravo, nikome u geografskoj znanosti nije jasno kako je kopno koje je tako širokim krakom vezano za kontinent uopće moglo biti proglašeno poluotokom. Da bi ti geografski parametri bili još nevjerojatniji, valja spomenuti da je od crte Trst - Odesa (1330 km) mnogo bliže Trstu luka Szczecin (920 km) ili Rostock (950 km) na Baltičkom moru! Pogreška stara 200 godina Ako i zanemarimo geografsku definiciju poluotoka (što nikako ne bismo smjeli učiniti), onda je i posve nejasno zašto je taj dio jugoistočne Europe dobio ime baš Balkanski poluotok. Naime, Stara planina nalazi se na sjeveru Bugarske i ne dominira ovim dijelom Europe. Više od nje ovim prostorom dominiraju, recimo, Dinaridi, Velebit ili Prokletije i slično. Francuski geolog Ami Boue (1794. -1881.) nije ni slutio kada je u jednom svojem radu bugarsku Staru planinu nazvao Balkan - kakve će probleme ovdašnjim narodima izazvati. Naziv Balkan dolazi od turske riječi balkan ili balkanar, što znači šumovite planine.Kako to obično biva kad nam stranci daju imena, u jednom svojem radu njemački geograf J. A. Zeune 1809. godine upotrijebio je naziv Balkanski poluotok ili Balkan. Do toga je u stvari došlo Zeunovom pogreškom. Ne proučavajući atlas i karte, on je mislio da je Stara planina ili Balkan dominirajući središnji planinski sustav jugoistočne Europe. Zeunova pogreška nije u početku prouzročila neke teže posljedice u geografskom nazivlju Europe. Naime, naziv Balkanski poluotok se kroz gotovo cijelo 19. stoljeće u geografskoj literaturi vrlo malo koristio. Potkraj 19. stoljeća, preko francuske literature, "otkrili" su ga srpski geografi. To se poglavito odnosi na najvećeg srpskog geografa Jovana Cvijića (Loznica 1865. - Beograd 1927.). Nasuprot nizu europskih geografa koji su ukazivali na nelogičnost proglašenja ovog dijela jugoistočne Europe poluotokom, Cvijić i njegovi sljedbenici čvrsto su se "uhvatili" za taj geografski termin. Doduše, već tada, pa ni danas, nije jasno gdje je granica između tzv. Balkanskog poluotoka i ostatka Europe. U literaturi, osobito srpskoj, upotrebljavala su se dva tumačenja. Prema jednima granica je tekla rijekama Dunav, Sava i Kupa pa na riječki zaljev na sjevernom Jadranu. Prema drugima, "Balkan" je bio mnogo veći: granica je tekla Dunavom, pa Savom sve do Ljubljaskog barja, onda rijekom Idrijicom na Soču pa na sjeverni Jadran. Zapravo, ta sjeverna granica Balkana prema Europi nikad nije točnije definrana, pa čak ni u redovima srpskih geografa. Besmislica koja je ušla u zemljovide Zašto je Cvijić tako objeručke prihvatio naziv Balkan i zašto ga je nastojao maksimalno afirmirati (u čemu je, nažalost, dobrim dijelom i uspio)? U traženju odgovora na ovo pitanje dolazimo do društvene, sociološke i političke komponente pojma Balkan (ili Balkansko poluostrvo, kako ga naziva Cvijić). Naime, Cvijić je bio ponajprije fizički geograf (geomorfolog), ali i etnolog i političar. Volio je kada su ga zvali i "balkanologom". Kao rektor Beogradskog univerziteta i predsjednik Srpske akademije nauka i umjetnosti, te jedan od najuglednijih srpskih znanstvenika, Cvijić je upregao sve svoje snage služeći afirmaciji srpstva, srpske nacionalne ideje i širenja srpske dominacije, pa i države, na cijeli prostor Južnih Slavena. Pod okriljem znanosti i tzv. objektivnosti Cvijić koristi naziv Balkan da bi potkrijepio punu opravdanost postojanja tzv. Balkanske istorijske tradicije. Pojam "Balkansko poluostrvo" iznimno je dobro povezivao srpska "znanstvena" tumačenja da u toj "balkanskoj istorijskoj tradiciji" postoji i razvija se ideja sjedinjenja svih "balkanskih plemena" jer su njihovi pripadnici zapravo srpskoga podrijetla, samo povijesnim slijedom ponešto različiti i "zagađani utjecajima s rubnih područja". Sintagmu "balkanska istorijska tradicija" izvrsno je sublimirao prof. dr. sc. Ratimir Kalmeta u svojoj knjizi "Zemljopisne i druge rasprave" (2009.). Cvijić tu tzv. Balkansku povijesnu tradiciju tumači kroz nekoliko "znanstvenih" zaključaka o južnoslavenskim narodima ("plemenima"): 1. Srbi su u vrijeme Prvoga srpskog ustanka izrazili beskrajno snažno čuvstvo koje se u novostvorenoj srpskoj državi očitovalo u oslobodilačkim pohodima Karađorđevih ustanaka prema zapadu i istoku. Srbijanski seljak je gibak, elastičan, inteligentan, misaon, u sebi posjeduje skrivene pojedinačne inicijative, čuvstven je, njegovi živci brzo i s velikom amplitudama vibriraju. 2. Narod Bosne i Hercegovine je jedan od najsvježijih i najjačih dijelova srpskoga naroda, a u nacionalnome smislu tvori cjelovitost s narodom Zapadne Srbije, Novopazarskoga Sandžaka i Crne Gore. Bosanski katolicu su bezimena etnička skupina, sastavljena od Hrvata, Srba i saksonskih rudara. 3. Bosna i Hercegovina je za Srbiju ono što je Moskovska oblast za Rusiju. 4. Najveći dio Hrvatske je napučen izmiješanim pučanstvom, koje se ističe balkanskom istorijskom tradicijom. 5. Pučanstvo Jadranskoga primorja najviše svoga vremena provodi izvan kuće, vrlo je osjetljivo na plemićke titule i odličja. To je regija koja je dala velik broj pustolova. 6. Hrvati su Srbi rimokatoličke vjeroispovijedi. 7. "Slavonski varijetet" nas podsjeća na "rusku dušu". 8. Mongoloidni tipovi su na prostoru Južnoslavjanskom slabije intelektualne i ćudoredne energije i vrlo brzo popuste u borbi za svoj opstanak - takve su značajke prirođene pučanstvu Baranje, Bačke i Banata. 9. Makedonci su amorfna slavenska masa. 10. Bugari ne odišu istinoljubljem i ostoumljem. Takva "znanstvena" etnološla tumačenja Cvijić iznosi u svojem znamenitom dvotomnom djelu "Balkansko poluostrvo i južnoslavenske zemlje" (Pariz 1918., Beograd 1922. i 1931. Za takve u osnovi nacionalističke i rasističke "znanstvene teze" koristi naziv Balkanskog poluotoka, odnosno "balkansku istorijsku tradiciju". Ako se s time povežu tadašnje političke, gospodarske i strateške prilike u jugoistočnoj Europi, onda je jasno da je postajalo sve toplije u tzv. Balkanskom kotlu naroda i vjera. To stanje, koje traje već dva stoljeća, ključalo je do usijanja u ratnim sukobima i stalnim trvenjima. Kako piše Miroslav Krleža, nalazimo se u "balkanskoj krčmi" u kojoj je netko ugasio svjetlo. Hrvatska je srednjoeuropska zemlja Stoga je jasno da je pojam "biti na Balkanu" poprimio posve nepovoljno, pa čak i pogrdno, pejorativno značenje. Kada se u bilo kojoj regiji svijeta govori o nacionalnoj netrpeljivosti, ratnim i drugim sukobima, vjerskoj i drugoj netoleranciji, onda se vrlo često koristi termin "balkanizacija". Hrvatska je stoljećima pripadala i gradila mediteransku rimokatoličku kulturu i srednjoeuropski kulturni krug. Njezini stanovnici ne mogu prihvatiti bilo kakve "balkanske" kvalifikacije. Pa čak ako i postoji geografski pojam Balkana, ona se ni tada ne nalazi u njegovu sastavu. Hrvatska je po svojem geografskom položaju sredozemna i srednjoeuropska zemlja. Nikome ne pada na pamet da Grčku naziva "balkanskom" zamljom, iako ako se tko nalazi na poluotoku , onda su to Grci. Ovo je poziv hrvatskoj geografiji i znanosti, a pogotovo političkoj eliti da maksimalno ustraju na objašnjavanju i znanstvenom tumačenju stvarnih komponenti geografskog položaja Hrvatske. Svrstavanje Hrvatske u bilo kakve okvire ili nazive "Balkana", "Zapadnog Balkana", "Balkanskog poluotoka" i slično, ne možemo prihvatiti. Ni po koju cijenu. prof. dr. sc. Dragutin Feletar Meridijani, siječanj 2010. www.posavski-obzor.info back to top HKV.HR - INAČICA ZA MOBITELE Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka. Zatvori 
Ma bravo, “mi smo još nitko i ništa, nije to to” takav mentalitet treba da doguramo sve do kraja. Bravo, kakav ponos da nas ovi dečki i govornik predstavljaju prema svijetu, svaka čast
Dodajte komentar Postoji li uopće Balkanski poluotok? Zapravo, nikome u geografskoj znanosti nije jasno kako je kopno koje je tako širokim krakom vezano za kontinent uopće moglo biti proglašeno poluotokom. Da bi ti geografski parametri bili još nevjerojatniji, valja spomenuti da je od crte Trst - Odesa (1330 km) mnogo bliže Trstu luka Szczecin (920 km) ili Rostock (950 km) na Baltičkom moru! Pogreška stara 200 godina Ako i zanemarimo geografsku definiciju poluotoka (što nikako ne bismo smjeli učiniti), onda je i posve nejasno zašto je taj dio jugoistočne Europe dobio ime baš Balkanski poluotok. Naime, Stara planina nalazi se na sjeveru Bugarske i ne dominira ovim dijelom Europe. Više od nje ovim prostorom dominiraju, recimo, Dinaridi, Velebit ili Prokletije i slično. Francuski geolog Ami Boue (1794. -1881.) nije ni slutio kada je u jednom svojem radu bugarsku Staru planinu nazvao Balkan - kakve će probleme ovdašnjim narodima izazvati. Naziv Balkan dolazi od turske riječi balkan ili balkanar, što znači šumovite planine.Kako to obično biva kad nam stranci daju imena, u jednom svojem radu njemački geograf J. A. Zeune 1809. godine upotrijebio je naziv Balkanski poluotok ili Balkan. Do toga je u stvari došlo Zeunovom pogreškom. Ne proučavajući atlas i karte, on je mislio da je Stara planina ili Balkan dominirajući središnji planinski sustav jugoistočne Europe. Zeunova pogreška nije u početku prouzročila neke teže posljedice u geografskom nazivlju Europe. Naime, naziv Balkanski poluotok se kroz gotovo cijelo 19. stoljeće u geografskoj literaturi vrlo malo koristio. Potkraj 19. stoljeća, preko francuske literature, "otkrili" su ga srpski geografi. To se poglavito odnosi na najvećeg srpskog geografa Jovana Cvijića (Loznica 1865. - Beograd 1927.). Nasuprot nizu europskih geografa koji su ukazivali na nelogičnost proglašenja ovog dijela jugoistočne Europe poluotokom, Cvijić i njegovi sljedbenici čvrsto su se "uhvatili" za taj geografski termin. Doduše, već tada, pa ni danas, nije jasno gdje je granica između tzv. Balkanskog poluotoka i ostatka Europe. U literaturi, osobito srpskoj, upotrebljavala su se dva tumačenja. Prema jednima granica je tekla rijekama Dunav, Sava i Kupa pa na riječki zaljev na sjevernom Jadranu. Prema drugima, "Balkan" je bio mnogo veći: granica je tekla Dunavom, pa Savom sve do Ljubljaskog barja, onda rijekom Idrijicom na Soču pa na sjeverni Jadran. Zapravo, ta sjeverna granica Balkana prema Europi nikad nije točnije definrana, pa čak ni u redovima srpskih geografa. Besmislica koja je ušla u zemljovide Zašto je Cvijić tako objeručke prihvatio naziv Balkan i zašto ga je nastojao maksimalno afirmirati (u čemu je, nažalost, dobrim dijelom i uspio)? U traženju odgovora na ovo pitanje dolazimo do društvene, sociološke i političke komponente pojma Balkan (ili Balkansko poluostrvo, kako ga naziva Cvijić). Naime, Cvijić je bio ponajprije fizički geograf (geomorfolog), ali i etnolog i političar. Volio je kada su ga zvali i "balkanologom". Kao rektor Beogradskog univerziteta i predsjednik Srpske akademije nauka i umjetnosti, te jedan od najuglednijih srpskih znanstvenika, Cvijić je upregao sve svoje snage služeći afirmaciji srpstva, srpske nacionalne ideje i širenja srpske dominacije, pa i države, na cijeli prostor Južnih Slavena. Pod okriljem znanosti i tzv. objektivnosti Cvijić koristi naziv Balkan da bi potkrijepio punu opravdanost postojanja tzv. Balkanske istorijske tradicije. Pojam "Balkansko poluostrvo" iznimno je dobro povezivao srpska "znanstvena" tumačenja da u toj "balkanskoj istorijskoj tradiciji" postoji i razvija se ideja sjedinjenja svih "balkanskih plemena" jer su njihovi pripadnici zapravo srpskoga podrijetla, samo povijesnim slijedom ponešto različiti i "zagađani utjecajima s rubnih područja". Sintagmu "balkanska istorijska tradicija" izvrsno je sublimirao prof. dr. sc. Ratimir Kalmeta u svojoj knjizi "Zemljopisne i druge rasprave" (2009.). Cvijić tu tzv. Balkansku povijesnu tradiciju tumači kroz nekoliko "znanstvenih" zaključaka o južnoslavenskim narodima ("plemenima"): 1. Srbi su u vrijeme Prvoga srpskog ustanka izrazili beskrajno snažno čuvstvo koje se u novostvorenoj srpskoj državi očitovalo u oslobodilačkim pohodima Karađorđevih ustanaka prema zapadu i istoku. Srbijanski seljak je gibak, elastičan, inteligentan, misaon, u sebi posjeduje skrivene pojedinačne inicijative, čuvstven je, njegovi živci brzo i s velikom amplitudama vibriraju. 2. Narod Bosne i Hercegovine je jedan od najsvježijih i najjačih dijelova srpskoga naroda, a u nacionalnome smislu tvori cjelovitost s narodom Zapadne Srbije, Novopazarskoga Sandžaka i Crne Gore. Bosanski katolicu su bezimena etnička skupina, sastavljena od Hrvata, Srba i saksonskih rudara. 3. Bosna i Hercegovina je za Srbiju ono što je Moskovska oblast za Rusiju. 4. Najveći dio Hrvatske je napučen izmiješanim pučanstvom, koje se ističe balkanskom istorijskom tradicijom. 5. Pučanstvo Jadranskoga primorja najviše svoga vremena provodi izvan kuće, vrlo je osjetljivo na plemićke titule i odličja. To je regija koja je dala velik broj pustolova. 6. Hrvati su Srbi rimokatoličke vjeroispovijedi. 7. "Slavonski varijetet" nas podsjeća na "rusku dušu". 8. Mongoloidni tipovi su na prostoru Južnoslavjanskom slabije intelektualne i ćudoredne energije i vrlo brzo popuste u borbi za svoj opstanak - takve su značajke prirođene pučanstvu Baranje, Bačke i Banata. 9. Makedonci su amorfna slavenska masa. 10. Bugari ne odišu istinoljubljem i ostoumljem. Takva "znanstvena" etnološla tumačenja Cvijić iznosi u svojem znamenitom dvotomnom djelu "Balkansko poluostrvo i južnoslavenske zemlje" (Pariz 1918., Beograd 1922. i 1931. Za takve u osnovi nacionalističke i rasističke "znanstvene teze" koristi naziv Balkanskog poluotoka, odnosno "balkansku istorijsku tradiciju". Ako se s time povežu tadašnje političke, gospodarske i strateške prilike u jugoistočnoj Europi, onda je jasno da je postajalo sve toplije u tzv. Balkanskom kotlu naroda i vjera. To stanje, koje traje već dva stoljeća, ključalo je do usijanja u ratnim sukobima i stalnim trvenjima. Kako piše Miroslav Krleža, nalazimo se u "balkanskoj krčmi" u kojoj je netko ugasio svjetlo. Hrvatska je srednjoeuropska zemlja Stoga je jasno da je pojam "biti na Balkanu" poprimio posve nepovoljno, pa čak i pogrdno, pejorativno značenje. Kada se u bilo kojoj regiji svijeta govori o nacionalnoj netrpeljivosti, ratnim i drugim sukobima, vjerskoj i drugoj netoleranciji, onda se vrlo često koristi termin "balkanizacija". Hrvatska je stoljećima pripadala i gradila mediteransku rimokatoličku kulturu i srednjoeuropski kulturni krug. Njezini stanovnici ne mogu prihvatiti bilo kakve "balkanske" kvalifikacije. Pa čak ako i postoji geografski pojam Balkana, ona se ni tada ne nalazi u njegovu sastavu. Hrvatska je po svojem geografskom položaju sredozemna i srednjoeuropska zemlja. Nikome ne pada na pamet da Grčku naziva "balkanskom" zamljom, iako ako se tko nalazi na poluotoku , onda su to Grci. Ovo je poziv hrvatskoj geografiji i znanosti, a pogotovo političkoj eliti da maksimalno ustraju na objašnjavanju i znanstvenom tumačenju stvarnih komponenti geografskog položaja Hrvatske. Svrstavanje Hrvatske u bilo kakve okvire ili nazive "Balkana", "Zapadnog Balkana", "Balkanskog poluotoka" i slično, ne možemo prihvatiti. Ni po koju cijenu. prof. dr. sc. Dragutin Feletar Meridijani, siječanj 2010. www.posavski-obzor.info back to top HKV.HR - INAČICA ZA MOBITELE Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka. Zatvori 
kako savršen mozak i persona....divota za slušati koliko G.Dalić magistrira svime..reže konzistentno sve na komade i zato nas i vodi u pobjedu....zahvalni smo na njegovoj veličini i čelnom vodstvu jer zna postaviti prave ljude na prava mjesta...ipak ide sve od glave! žalosno da imamo političare za kriple.... G Dalić, svaka čast i velika Hvala kao i našim vatrenima na timskoj borbenosti i hrabrosti! Mi Hrvati!!!
Sa skoro novom reprezentacijom otici na SP i stignuti do polufinala je veliki uspeh! Mislim da za tako nesto najvece zasluge ima ovaj trener koji zna svoj posao narocito u vezi taktike i igracke discipline. Naravno i sami fudbaleri Hrvatske su pokazali veliko pozrtvovanje i doslednost u igri. Cestitke iz Beograda za veliki uspeh!..⚽
Hvala stari na lipim čestitkama.momcad je skoro pa nova i vidite svi i sami dokle dogura.Imamo najaceg trenera i ovaj čovjek će pisati povijest hrvatske danas i za vječnost.. Lpozz iz Splita
Veliko bravo i naklon do poda za vas poštovani gospodine Daliću i vaše momke, buduće svjetske prvake! ❤️⚽🏆🙌👍Neopisivu podršku imate iz Bosne i Hercegovine! 🇧🇦🇭🇷
Stvarno se trudim ne komentirati,ali moram ti reci da nisi u pravu... Dokle god komentatori drugih drzava Balkana navijaju za druge,ovo je pobjeda iskljucivo Hrvatske!!!
Kakav Balkan, pobjeda za Hrvatsku i Bosance i Hercegovce Hrvatskog porijekla, ostalima hvala na simpatijama Al nikakvi regioni ni Yuge ne dolaze u obzir, Europska Hrvatska samostalna i demokratska, to je jedini put ka uspjehu, pozdrav
@@alenpejic3432 Ni ja ne volim jugu,puno zla nam je svima donijela ali smatram pozitivnim u ovim sjebanim vremenima imati podršku osim Hrvatske i u Sarajevu,Mostaru,banjaluci,Beogradu,Nišu,Sadu,Šumadiji pa sve tako dalje. Zašto ne,ovo je sport i kad je Srbija igrala ja sam za njih navijao. Nemojmo sve vraćati na devedesete,jebeš to,zar se nije ljepše volite nego mrzit.
@Stane Borisovski aj ne seri čovječe... Igramo bez napadača i bez desnog krila cijelo prvenstvo i došli smo u 4 i još je Dalić kriv... Aj ljudi malo sreće
Svaka čast ...ponosna sam na vas 👍😘❤ hvala gos. Dalić slave u Münchenu hrvati ....bez glasa sam što se derem ...volim vas od SRCA ❤ velika pusa svim dečkima vama 💋💋💋💋💋💋💋💋💋💋💋💋💋💋💋💋💋💋💋💋💋💋💋🇭🇷🇭🇷🇭🇷🇭🇷🇭🇷🇭🇷🇭🇷🇭🇷🇭🇷🇭🇷🇭🇷🇭🇷🇭🇷🇭🇷🇭🇷
Lijepo,kulturno sve na visini.Lekcija vodstvu i političarima.Država nam propada od silnih pljačkaša,okaljaše nam našu Hrvatsku...Ovo se zove biti odan svojoj domovini i istovremeno poštivati sve svoje protivnike.Hrvatska je zaslužila bolje političare i vodstvo države...Hvala vam kockasti 🙏🙏
@@mariojoz9762 Cuj, nogomet nam moze biti jedino oruzje protiv nase korumpirane politike. Hrvati su slozniji vise nego ikad kad se igra nogomet, a isto tako igraci i trener mogu biti primjer politicarima. Ovo nam moze biti velika odskocna daska ako smo pametni iskoristit. Samo bez spominjanja Srba i Cetnika jer vec to nema smisla, nikakve veze sa vezom..
Hrvatska reprezentacija, najjaca reprezentacija na Balkanu u zadnjih 20 godina. I najjaca reprezenacija bivse Juge. To mozda najbolje govori kontinuitet na velikim takmicenjima i propusteno samo Svetsko 2010 koliko mi je poznato. Zato ste i viceprvaci Sveta. Svaka cast na polufinalu, mi Srbi jos puno puno bi smo imali da radimo da dodjemo do polufinala. Iskreno se radujem vasem uspehu kad vec Srbija nije mogla dalje od grupne faze. Puno srece dalje
Dodajte komentar Postoji li uopće Balkanski poluotok? Zapravo, nikome u geografskoj znanosti nije jasno kako je kopno koje je tako širokim krakom vezano za kontinent uopće moglo biti proglašeno poluotokom. Da bi ti geografski parametri bili još nevjerojatniji, valja spomenuti da je od crte Trst - Odesa (1330 km) mnogo bliže Trstu luka Szczecin (920 km) ili Rostock (950 km) na Baltičkom moru! Pogreška stara 200 godina Ako i zanemarimo geografsku definiciju poluotoka (što nikako ne bismo smjeli učiniti), onda je i posve nejasno zašto je taj dio jugoistočne Europe dobio ime baš Balkanski poluotok. Naime, Stara planina nalazi se na sjeveru Bugarske i ne dominira ovim dijelom Europe. Više od nje ovim prostorom dominiraju, recimo, Dinaridi, Velebit ili Prokletije i slično. Francuski geolog Ami Boue (1794. -1881.) nije ni slutio kada je u jednom svojem radu bugarsku Staru planinu nazvao Balkan - kakve će probleme ovdašnjim narodima izazvati. Naziv Balkan dolazi od turske riječi balkan ili balkanar, što znači šumovite planine.Kako to obično biva kad nam stranci daju imena, u jednom svojem radu njemački geograf J. A. Zeune 1809. godine upotrijebio je naziv Balkanski poluotok ili Balkan. Do toga je u stvari došlo Zeunovom pogreškom. Ne proučavajući atlas i karte, on je mislio da je Stara planina ili Balkan dominirajući središnji planinski sustav jugoistočne Europe. Zeunova pogreška nije u početku prouzročila neke teže posljedice u geografskom nazivlju Europe. Naime, naziv Balkanski poluotok se kroz gotovo cijelo 19. stoljeće u geografskoj literaturi vrlo malo koristio. Potkraj 19. stoljeća, preko francuske literature, "otkrili" su ga srpski geografi. To se poglavito odnosi na najvećeg srpskog geografa Jovana Cvijića (Loznica 1865. - Beograd 1927.). Nasuprot nizu europskih geografa koji su ukazivali na nelogičnost proglašenja ovog dijela jugoistočne Europe poluotokom, Cvijić i njegovi sljedbenici čvrsto su se "uhvatili" za taj geografski termin. Doduše, već tada, pa ni danas, nije jasno gdje je granica između tzv. Balkanskog poluotoka i ostatka Europe. U literaturi, osobito srpskoj, upotrebljavala su se dva tumačenja. Prema jednima granica je tekla rijekama Dunav, Sava i Kupa pa na riječki zaljev na sjevernom Jadranu. Prema drugima, "Balkan" je bio mnogo veći: granica je tekla Dunavom, pa Savom sve do Ljubljaskog barja, onda rijekom Idrijicom na Soču pa na sjeverni Jadran. Zapravo, ta sjeverna granica Balkana prema Europi nikad nije točnije definrana, pa čak ni u redovima srpskih geografa. Besmislica koja je ušla u zemljovide Zašto je Cvijić tako objeručke prihvatio naziv Balkan i zašto ga je nastojao maksimalno afirmirati (u čemu je, nažalost, dobrim dijelom i uspio)? U traženju odgovora na ovo pitanje dolazimo do društvene, sociološke i političke komponente pojma Balkan (ili Balkansko poluostrvo, kako ga naziva Cvijić). Naime, Cvijić je bio ponajprije fizički geograf (geomorfolog), ali i etnolog i političar. Volio je kada su ga zvali i "balkanologom". Kao rektor Beogradskog univerziteta i predsjednik Srpske akademije nauka i umjetnosti, te jedan od najuglednijih srpskih znanstvenika, Cvijić je upregao sve svoje snage služeći afirmaciji srpstva, srpske nacionalne ideje i širenja srpske dominacije, pa i države, na cijeli prostor Južnih Slavena. Pod okriljem znanosti i tzv. objektivnosti Cvijić koristi naziv Balkan da bi potkrijepio punu opravdanost postojanja tzv. Balkanske istorijske tradicije. Pojam "Balkansko poluostrvo" iznimno je dobro povezivao srpska "znanstvena" tumačenja da u toj "balkanskoj istorijskoj tradiciji" postoji i razvija se ideja sjedinjenja svih "balkanskih plemena" jer su njihovi pripadnici zapravo srpskoga podrijetla, samo povijesnim slijedom ponešto različiti i "zagađani utjecajima s rubnih područja". Sintagmu "balkanska istorijska tradicija" izvrsno je sublimirao prof. dr. sc. Ratimir Kalmeta u svojoj knjizi "Zemljopisne i druge rasprave" (2009.). Cvijić tu tzv. Balkansku povijesnu tradiciju tumači kroz nekoliko "znanstvenih" zaključaka o južnoslavenskim narodima ("plemenima"): 1. Srbi su u vrijeme Prvoga srpskog ustanka izrazili beskrajno snažno čuvstvo koje se u novostvorenoj srpskoj državi očitovalo u oslobodilačkim pohodima Karađorđevih ustanaka prema zapadu i istoku. Srbijanski seljak je gibak, elastičan, inteligentan, misaon, u sebi posjeduje skrivene pojedinačne inicijative, čuvstven je, njegovi živci brzo i s velikom amplitudama vibriraju. 2. Narod Bosne i Hercegovine je jedan od najsvježijih i najjačih dijelova srpskoga naroda, a u nacionalnome smislu tvori cjelovitost s narodom Zapadne Srbije, Novopazarskoga Sandžaka i Crne Gore. Bosanski katolicu su bezimena etnička skupina, sastavljena od Hrvata, Srba i saksonskih rudara. 3. Bosna i Hercegovina je za Srbiju ono što je Moskovska oblast za Rusiju. 4. Najveći dio Hrvatske je napučen izmiješanim pučanstvom, koje se ističe balkanskom istorijskom tradicijom. 5. Pučanstvo Jadranskoga primorja najviše svoga vremena provodi izvan kuće, vrlo je osjetljivo na plemićke titule i odličja. To je regija koja je dala velik broj pustolova. 6. Hrvati su Srbi rimokatoličke vjeroispovijedi. 7. "Slavonski varijetet" nas podsjeća na "rusku dušu". 8. Mongoloidni tipovi su na prostoru Južnoslavjanskom slabije intelektualne i ćudoredne energije i vrlo brzo popuste u borbi za svoj opstanak - takve su značajke prirođene pučanstvu Baranje, Bačke i Banata. 9. Makedonci su amorfna slavenska masa. 10. Bugari ne odišu istinoljubljem i ostoumljem. Takva "znanstvena" etnološla tumačenja Cvijić iznosi u svojem znamenitom dvotomnom djelu "Balkansko poluostrvo i južnoslavenske zemlje" (Pariz 1918., Beograd 1922. i 1931. Za takve u osnovi nacionalističke i rasističke "znanstvene teze" koristi naziv Balkanskog poluotoka, odnosno "balkansku istorijsku tradiciju". Ako se s time povežu tadašnje političke, gospodarske i strateške prilike u jugoistočnoj Europi, onda je jasno da je postajalo sve toplije u tzv. Balkanskom kotlu naroda i vjera. To stanje, koje traje već dva stoljeća, ključalo je do usijanja u ratnim sukobima i stalnim trvenjima. Kako piše Miroslav Krleža, nalazimo se u "balkanskoj krčmi" u kojoj je netko ugasio svjetlo. Hrvatska je srednjoeuropska zemlja Stoga je jasno da je pojam "biti na Balkanu" poprimio posve nepovoljno, pa čak i pogrdno, pejorativno značenje. Kada se u bilo kojoj regiji svijeta govori o nacionalnoj netrpeljivosti, ratnim i drugim sukobima, vjerskoj i drugoj netoleranciji, onda se vrlo često koristi termin "balkanizacija". Hrvatska je stoljećima pripadala i gradila mediteransku rimokatoličku kulturu i srednjoeuropski kulturni krug. Njezini stanovnici ne mogu prihvatiti bilo kakve "balkanske" kvalifikacije. Pa čak ako i postoji geografski pojam Balkana, ona se ni tada ne nalazi u njegovu sastavu. Hrvatska je po svojem geografskom položaju sredozemna i srednjoeuropska zemlja. Nikome ne pada na pamet da Grčku naziva "balkanskom" zamljom, iako ako se tko nalazi na poluotoku , onda su to Grci. Ovo je poziv hrvatskoj geografiji i znanosti, a pogotovo političkoj eliti da maksimalno ustraju na objašnjavanju i znanstvenom tumačenju stvarnih komponenti geografskog položaja Hrvatske. Svrstavanje Hrvatske u bilo kakve okvire ili nazive "Balkana", "Zapadnog Balkana", "Balkanskog poluotoka" i slično, ne možemo prihvatiti. Ni po koju cijenu. prof. dr. sc. Dragutin Feletar Meridijani, siječanj 2010. www.posavski-obzor.info back to top HKV.HR - INAČICA ZA MOBITELE Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka. Zatvori 
Hrvatska je tu gdje je zbog ovog čovjeka. Igrači igraju, ali izbornik Dalić je učinio ovu našu Hrvatsku tako velikom i slavnom. Uživajmo dok ga imamo a nadam se da ovaj put idemo do kraja.
Ja sam srbenda veliki ali ste me juce bacili na kolena i proradila je u meni ta jugoslovenska krv suze su mi krenule kad sam video kao igraju vasi momci za zemlju svoju ,grb i zelim vam FINALE ma svecku titulu. pozz iz srbije
Ja imam odgovor politika se mora maknut malo u stranu dase u fss glasa za najboljeg covijeka koji je bio sportista koji zna stoje nogomrt imate trenutno igrace vrhunski i trenera pa gledaj hrvatska je imala sukera koji suga osporavali ali pod njegovim vodstvom dodze u finale u rusiji Kod vas je predsednik vucic postavio stojkovica koji nije izabran na skupstini fss takva politika treba dase skloni u stranu I stoje najgore kad ekipi neide na terenu nikone ustaje sa klupe nikakve upute igracima kad trebaju sta da rade i treca stvar po vasim televizijama po vasim navijacima rijetkose vidzaju drzavna obilezja majice salovi kape to kod vas nema kao u hrvatskoj pgledajte od bebe do starca sveje u dresovima kod vas slabo
hrvatska je pokazala da se moze jedan brazil izbaciti svaka cast i to sa podmladjenim timom kako je samo dr.Dalic takticki odgovorio brazilu ovo je remek delo fudbalske ozbiljne misli
Svi Argentinci navijali za nas , protiv njih u polufinalu cijeli Brazil ce navijati za nas . Dalicu kad ces shvatiti da Orsic treba igrati od prve minute , a ne od zadnje . Pozdrav svima koji navijaju za HR pozdrav iz Meksika
Svaka cast! Najbolji selektor na svetu. Najbolja ekipa, mozda nisu najbolji ni najkvalitetniji igraci , ali definitivno najbolja ekipa na turniru je ekipa Hrvatske. Cestitam komsije i zelim vam puno srece u daljem takmicenju! Pozdrav iz Srbije, navijamo za vas!
Bravoooo momci👏♥️ objasnili ste kako se igra, sta je snaga tima i zelja za pobedom. Gospidin Dalic primer svima kako se vodi tim. Podrska iz Srbije i idemo dalje 👏💪♥️
Svaka cast Hrvatska!💪💪💪 Trenutno sam u Zagrebu na Cristmast Advent i imao priliku u zivo gledati proslavu na Trg Bana Jelacica. Kapa do poda. Samo jako i idemo do samog kraja. Timskim duhom osvajate SP. Makedonci su uz vas! Napred vatreni!
Браво г. Далићу и победничким фудбалерима тима Хрватске. Ваш искрени, стручни и племенити приступ у односу на све актере последњег меча вибрира својом позитивношћу са духовним вредностима и зато нас неће чудити ако остварите још већи успех до краја овог Светског првенства у фудбалу у Катару. Само напред!
@@MrSlobodanzivkovic Uvijek,ako je moguće da da drugi osjete brdoviti Balkan.Tu su popušili mnogi pale Švabe,Staljin nije imao čuku. doći jer bi otišo razbijene glave,bježali su i Turci i Francuzi.
Bravo i iz Beograda, jaki, hrabri, tvrdi, borbeni, primer drugima. Trener, čista 10-tka. U RTS studiju, stalni fudbalski analitičar (posle svih mečeva dana), Rade Bogdanović, je izjavio, pa favele su brojnije od Hrvatske, a pogledajte kako igraju i kakve igrače imaju. I ovo je istina. Bravo, a kada je već krenulo, hajd i u finale, što da ne - pa i da popravite plasman iz Rusije.
Piksi nezna kadse utakmica prelama za rezultat taj kljucni trenutak treba da donosi pravu taktiku i ono laganje igraci povredzeni Automacki je ignirirao rezervne igrace
Svaka ti čast Daliću, ovo je bilo doktorski! 👏👏👏 Nadao sam se da mi to možemo, ali isto pribojavao Brazila. Nakon 10min tekme bilo mi je potpuno jasno da mi to možemo. I dalje ne mogu vjerovati što smo napravili, to je bila doktorska dizertacija od cijele ekipe 😳😍
Hrvatska samo napred! Vatreni, gori Balkan! Hvala vam za nas ugled u svjetu i sire⚽️❤! Nasi Igraci iz Hrvatske lige se nece moci obranit od dobrih ponuda velikih ekipa! I Maroko iz nase grupe zelim im sve najbolje, i da se vidimo u finalu!
Svaka čast Hrvati , vrhunski taktički odigrano . Verujte gde god se u Srbiji gledala utakmica svi su navijali za vas . Želim vam puno sreće u nastavku mundijala i da kaznite i Argentinu i naravno ona Francuska nadobudna govna ako vam dodju u finale .
Uvijek vierni dok smo živi!Bravo Hrvatska!Bravo izborniče!Veliki sin naše lijepe domovine!Ponos i kapa do poda!Idemo po zlato,jer se naš izbornik ne zove srebrenko nego ZLATKO!ZLATNI ZLATKO!Sve čestitke i znaš da te volimo do neba!Idemo HRVATSKA!🏆🏆🏆🇭🇷🇭🇷🇭🇷🇭🇷❤❤❤❤❤❤
@@Огњен25 balkan su srbija, crna gora, makedonija, bosna i hercegovina, bugarska, kad se kaze balkan na te drzave se misli. Slovenija i Hrvatska kulturoloski, mentalitetom, ekonomijom, uredenjem spada u europske drzave tj europskog uredenja.
@@danii6752 Аххх, ја се онда стварно извињавам... Ја мислио да су Хрватска, Србија и те околне земље сличног менталитета... Сад си ми очи отворио кад си ми рекао да сте еУропљани... 🤣
@@Огњен25 nisu nisu, prije svega hrvatska osim Severine i jos dvije osobe nema starlete i jos se time ponose kao i slicne spodobe, nije nam to u kulturi, nemamo Zadruge i rijalitije gdje se promovira nemoral blud droga, preljubi itd a kao pokazatelj svega toga, nemamo reprezentaciju koju tresu seks skandali i tucnjave pred svijetom i svjetskim kamerama. Imamo kulturu i pristojnost da nas nista ne moze izivcirati. Recimo to ti je razlika izmedu balkana i europe.