Zlatko Dalić objasnio taktiku kojom su pobijedili Brazil 

Hvala,prijatelju!!!

🥰🙋

🥰

Svaka cast , covjek si !!

Hvala pozdrav I svako dobro

Je slazem se,i ja sam ga kritizirao. Svaka mu cast!

Ma ja ću ga uvijek kritizirati. Što ga više kritiziram, sve je bolji. Jednog dana ćete meni zahvaljivati za uspjeh repke 🤣🤣🤣

Gde ćete bre USTAŠE!🇭🇷👎 Živela Srbija-živela Rusija!!!

Ma koje to budale ga kritiziraju, ljudi daju sebi vaznost, covik jos ni jednu veliku gresku nije napravija. sramota kakvi nezahvalni ljudi u nas. Ja nemogu sebi doc kako dobro igramo zadnje 4 godine i europsko je dobro bilo svaka cast.

Zasto se je ga kritiziralo

Hvalaaaa❤

Hvala druze!

scaka čast

Ima još normalnih ljudi, bravo

@@crankstation2114 nema druže više, samo se vi častite, ovdje su prijatelji ili gospoda.

🇭🇷✝️🇷🇸

Treba širit ljubav negativnosti do ludila dovode!!

Hvala vam, Bog vas blagoslovio

Jbt umalo se ne udavih 🤣😂😁🤪Sjetio se ja Šojića i sv.Alimpija 🤣😂😁🤪🙋✌️👋👍👏🍺🍺🍺🍺🏆🏆🏆🏆🍻🍻🍻🍻⚽⚽⚽⚽🇭🇷🇭🇷🇭🇷🇭🇷🇭🇷🇭🇷🇭🇷🇭🇷

Ista atmosfera i kod mene, kako covek da bude hladan pored ovakvog fudbala, pa moras da navijas kad su profi, kapa dole. Ajde po zlatoooo , svaka cast

Hvala ti

hvala susjed

T

Nije cijeli balkan uz govna pokatolicena

Osim srbije i nekih još

Covjek prizmen smiren i svoj

...ah, hvala prika, ti "otamo" ga poštuješ, a ovamo ga ne kontaju baš...pozdrav golemi.

@@antonlasic5989 tko ga " ne konta" ? Ne pisi lazi...to rade neki drugi...

@@zdenkaaras2088 ...ne pišem laži, osim ako bih rekao da bi nastavio komunicirati s vama, to bi naime bila laž.Pozdrav, hvala, zbogom.

Svaka čast na komentaru

Hvala ti Zivio 🍷

Hvala ti

Thompsona slušaju u svlačionici, ne budi naivan.

@@schwarzbelgrad0119 🤣🤣🤣🤣

Izdajnici srpskoga naroda.Mislis da spisak ne postoji?

🥰

Hvala ti Zivio 🍷

Hvala ti

Fala

Hvala brate 👍👍👍

Hvala ti brate Zivio 🍷

@@JimmyGlo630 🍾

Pozz braćo Makedonci Živi i zdravi bili.🇭🇷🖐🏆👑🎁

🧡 i 💋💋💋 "našem" Makedoncu od navijačica iz Hrvatske ...👋👋👋

Não irá, Argentina apresenta melhor futebol que o Brasil.

Hvala ti 🍷

Idemo po zlato to je sigurno..

Hvala iz hrvatske na čestitkama izgubljenog japana..Bodrite vatrene ajmooo

It's not all about the team ranking or individual quality. The mentality is more important. Japan has the similar mentality and that's why I adore them, too 🇯🇵.❤️🇭🇷

Thank you Japan.

CRO CAP. 💪🇭🇷💪

Zivio buraz 🍷

🍻

Hvala ti puno

Hvala na dobrim željama.Zlatko Dalić ima skromnost i realizam, a istovremeno jaku motivaciju i fokusiranost.Svidja mi se što se ne rasipa na dalju budućnost, nego je usmjeren na sadašnji trenutak. Jednom davno su pitali svjetskog šahovskog velemajstora:"Vaš protivnik vidi 7 poteza u naprijed, koliko poteza vi možete predvidjeti?" Odgovorio je:"Samo jedan, ali ispravan."

Brate, drž se, ne daj se. Ovo su sad teški trenuci kad ne znaš jel to vrhunac tvojih mogućnosti ili možeš još bolje i jače. Osvetili smo Srbiju, dalje igramo samo za nas. Sad nam je ostala samo vjera i nada.

Budite ponosni na nas i navijate za nad,tako da odemo svi zajedno do OLIMPAAAA

Hvala I pozdrav Vama.

Gde ćete bre USTAŠE!🇭🇷👎 Živela Srbija-živela Rusija!!!

poz nazad❤❤💪🏻💪🏻💪🏻

Hvala ti

Veliki hvala.Pozdrav.

Hvala

Hvala ns Ćestkama!!

Jesus is the truth!

Ova dva nisu vjernici hvala brate.

@@assadmahmout4360 mrs izdajnice.Rodjen si ko musliman a preso na krscanstvo.Isus ce slomit krst.Razmisli.imas mozak nosas li tovak auta koji ti ubi dijete i slavis li ga ko simbol.Pametnom dosta.Vrijedjate ga nije umro ziv je i slomice krst

Tko se u Njega uzda sva vrata su mu otvorena :)

Ako se uzdas u Isusa Sva Vrata Su Ti Otvorena. Gospodin zlatko je vjernik i njega prati bozija volja..Ovakvi ljudi nam više fali da bi bili u mnogo čemu uspješni.

Hvala ti Cane Zivio 🍷

Gde ćete bre USTAŠE!🇭🇷👎 Živela Srbija-živela Rusija!!

@@e.matovic 🚜🚜🚜😂😂😂✌🏽

🇭🇷❤🇲🇪

fala care..👍

Zivio 🍷

To je to samo deri i izvisi hrvatsku zastavu na balkon neka svi vide da voliš Hrvate Isti smo narod samo nas malo vjera dili..pozz

A dobro da te AV nije čuo.. 😂👍

Hvala.

Gde ćete bre USTAŠE!🇭🇷👎 Živela Srbija-živela Rusija!!

Hvala ti brate Zivio 🍷

Puno hvala braca Albanci

@Stane Borisovski Moj prjjatelje Stane źelim naj lepśe i na srbi i na hrvati i na bosanci i na crnagorci i na makedonci na svima nivni ili vaśim uspeh je i moj radost . Pozdrav .

Dodajte komentar Postoji li uopće Balkanski poluotok? Zapravo, nikome u geografskoj znanosti nije jasno kako je kopno koje je tako širokim krakom vezano za kontinent uopće moglo biti proglašeno poluotokom. Da bi ti geografski parametri bili još nevjerojatniji, valja spomenuti da je od crte Trst - Odesa (1330 km) mnogo bliže Trstu luka Szczecin (920 km) ili Rostock (950 km) na Baltičkom moru! Pogreška stara 200 godina Ako i zanemarimo geografsku definiciju poluotoka (što nikako ne bismo smjeli učiniti), onda je i posve nejasno zašto je taj dio jugoistočne Europe dobio ime baš Balkanski poluotok. Naime, Stara planina nalazi se na sjeveru Bugarske i ne dominira ovim dijelom Europe. Više od nje ovim prostorom dominiraju, recimo, Dinaridi, Velebit ili Prokletije i slično. Francuski geolog Ami Boue (1794. -1881.) nije ni slutio kada je u jednom svojem radu bugarsku Staru planinu nazvao Balkan - kakve će probleme ovdašnjim narodima izazvati. Naziv Balkan dolazi od turske riječi balkan ili balkanar, što znači šumovite planine.Kako to obično biva kad nam stranci daju imena, u jednom svojem radu njemački geograf J. A. Zeune 1809. godine upotrijebio je naziv Balkanski poluotok ili Balkan. Do toga je u stvari došlo Zeunovom pogreškom. Ne proučavajući atlas i karte, on je mislio da je Stara planina ili Balkan dominirajući središnji planinski sustav jugoistočne Europe. Zeunova pogreška nije u početku prouzročila neke teže posljedice u geografskom nazivlju Europe. Naime, naziv Balkanski poluotok se kroz gotovo cijelo 19. stoljeće u geografskoj literaturi vrlo malo koristio. Potkraj 19. stoljeća, preko francuske literature, "otkrili" su ga srpski geografi. To se poglavito odnosi na najvećeg srpskog geografa Jovana Cvijića (Loznica 1865. - Beograd 1927.). Nasuprot nizu europskih geografa koji su ukazivali na nelogičnost proglašenja ovog dijela jugoistočne Europe poluotokom, Cvijić i njegovi sljedbenici čvrsto su se "uhvatili" za taj geografski termin. Doduše, već tada, pa ni danas, nije jasno gdje je granica između tzv. Balkanskog poluotoka i ostatka Europe. U literaturi, osobito srpskoj, upotrebljavala su se dva tumačenja. Prema jednima granica je tekla rijekama Dunav, Sava i Kupa pa na riječki zaljev na sjevernom Jadranu. Prema drugima, "Balkan" je bio mnogo veći: granica je tekla Dunavom, pa Savom sve do Ljubljaskog barja, onda rijekom Idrijicom na Soču pa na sjeverni Jadran. Zapravo, ta sjeverna granica Balkana prema Europi nikad nije točnije definrana, pa čak ni u redovima srpskih geografa. Besmislica koja je ušla u zemljovide Zašto je Cvijić tako objeručke prihvatio naziv Balkan i zašto ga je nastojao maksimalno afirmirati (u čemu je, nažalost, dobrim dijelom i uspio)? U traženju odgovora na ovo pitanje dolazimo do društvene, sociološke i političke komponente pojma Balkan (ili Balkansko poluostrvo, kako ga naziva Cvijić). Naime, Cvijić je bio ponajprije fizički geograf (geomorfolog), ali i etnolog i političar. Volio je kada su ga zvali i "balkanologom". Kao rektor Beogradskog univerziteta i predsjednik Srpske akademije nauka i umjetnosti, te jedan od najuglednijih srpskih znanstvenika, Cvijić je upregao sve svoje snage služeći afirmaciji srpstva, srpske nacionalne ideje i širenja srpske dominacije, pa i države, na cijeli prostor Južnih Slavena. Pod okriljem znanosti i tzv. objektivnosti Cvijić koristi naziv Balkan da bi potkrijepio punu opravdanost postojanja tzv. Balkanske istorijske tradicije. Pojam "Balkansko poluostrvo" iznimno je dobro povezivao srpska "znanstvena" tumačenja da u toj "balkanskoj istorijskoj tradiciji" postoji i razvija se ideja sjedinjenja svih "balkanskih plemena" jer su njihovi pripadnici zapravo srpskoga podrijetla, samo povijesnim slijedom ponešto različiti i "zagađani utjecajima s rubnih područja". Sintagmu "balkanska istorijska tradicija" izvrsno je sublimirao prof. dr. sc. Ratimir Kalmeta u svojoj knjizi "Zemljopisne i druge rasprave" (2009.). Cvijić tu tzv. Balkansku povijesnu tradiciju tumači kroz nekoliko "znanstvenih" zaključaka o južnoslavenskim narodima ("plemenima"): 1. Srbi su u vrijeme Prvoga srpskog ustanka izrazili beskrajno snažno čuvstvo koje se u novostvorenoj srpskoj državi očitovalo u oslobodilačkim pohodima Karađorđevih ustanaka prema zapadu i istoku. Srbijanski seljak je gibak, elastičan, inteligentan, misaon, u sebi posjeduje skrivene pojedinačne inicijative, čuvstven je, njegovi živci brzo i s velikom amplitudama vibriraju. 2. Narod Bosne i Hercegovine je jedan od najsvježijih i najjačih dijelova srpskoga naroda, a u nacionalnome smislu tvori cjelovitost s narodom Zapadne Srbije, Novopazarskoga Sandžaka i Crne Gore. Bosanski katolicu su bezimena etnička skupina, sastavljena od Hrvata, Srba i saksonskih rudara. 3. Bosna i Hercegovina je za Srbiju ono što je Moskovska oblast za Rusiju. 4. Najveći dio Hrvatske je napučen izmiješanim pučanstvom, koje se ističe balkanskom istorijskom tradicijom. 5. Pučanstvo Jadranskoga primorja najviše svoga vremena provodi izvan kuće, vrlo je osjetljivo na plemićke titule i odličja. To je regija koja je dala velik broj pustolova. 6. Hrvati su Srbi rimokatoličke vjeroispovijedi. 7. "Slavonski varijetet" nas podsjeća na "rusku dušu". 8. Mongoloidni tipovi su na prostoru Južnoslavjanskom slabije intelektualne i ćudoredne energije i vrlo brzo popuste u borbi za svoj opstanak - takve su značajke prirođene pučanstvu Baranje, Bačke i Banata. 9. Makedonci su amorfna slavenska masa. 10. Bugari ne odišu istinoljubljem i ostoumljem. Takva "znanstvena" etnološla tumačenja Cvijić iznosi u svojem znamenitom dvotomnom djelu "Balkansko poluostrvo i južnoslavenske zemlje" (Pariz 1918., Beograd 1922. i 1931. Za takve u osnovi nacionalističke i rasističke "znanstvene teze" koristi naziv Balkanskog poluotoka, odnosno "balkansku istorijsku tradiciju". Ako se s time povežu tadašnje političke, gospodarske i strateške prilike u jugoistočnoj Europi, onda je jasno da je postajalo sve toplije u tzv. Balkanskom kotlu naroda i vjera. To stanje, koje traje već dva stoljeća, ključalo je do usijanja u ratnim sukobima i stalnim trvenjima. Kako piše Miroslav Krleža, nalazimo se u "balkanskoj krčmi" u kojoj je netko ugasio svjetlo. Hrvatska je srednjoeuropska zemlja Stoga je jasno da je pojam "biti na Balkanu" poprimio posve nepovoljno, pa čak i pogrdno, pejorativno značenje. Kada se u bilo kojoj regiji svijeta govori o nacionalnoj netrpeljivosti, ratnim i drugim sukobima, vjerskoj i drugoj netoleranciji, onda se vrlo često koristi termin "balkanizacija". Hrvatska je stoljećima pripadala i gradila mediteransku rimokatoličku kulturu i srednjoeuropski kulturni krug. Njezini stanovnici ne mogu prihvatiti bilo kakve "balkanske" kvalifikacije. Pa čak ako i postoji geografski pojam Balkana, ona se ni tada ne nalazi u njegovu sastavu. Hrvatska je po svojem geografskom položaju sredozemna i srednjoeuropska zemlja. Nikome ne pada na pamet da Grčku naziva "balkanskom" zamljom, iako ako se tko nalazi na poluotoku , onda su to Grci. Ovo je poziv hrvatskoj geografiji i znanosti, a pogotovo političkoj eliti da maksimalno ustraju na objašnjavanju i znanstvenom tumačenju stvarnih komponenti geografskog položaja Hrvatske. Svrstavanje Hrvatske u bilo kakve okvire ili nazive "Balkana", "Zapadnog Balkana", "Balkanskog poluotoka" i slično, ne možemo prihvatiti. Ni po koju cijenu. prof. dr. sc. Dragutin Feletar Meridijani, siječanj 2010. www.posavski-obzor.info back to top HKV.HR - INAČICA ZA MOBITELE Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka. Zatvori 

Hvala Sloveni

Gde ćete bre USTAŠE!🇭🇷👎 Živela Srbija-živela Rusija!!

@@e.matovic A moj druze, budi ponosan na Hrvatsku i na bracu, sram te bilo. Svi mi volimo i Srbiju i sve ostale komsije.

@@e.matovic 🚜🚜🚜🚜😂

Hvala ti Zivio 🍷

E viva Montenegro! 🇭🇷❤🇲🇪 Pozz iz Hrvatske.

Stvarno se trudim ne komentirati,ali moram ti reci da nisi u pravu... Dokle god komentatori drugih drzava Balkana navijaju za druge,ovo je pobjeda iskljucivo Hrvatske!!!

Tako pravi komšija piše. Baš mi je drago da nas susjedi podržavaju. 🇭🇷🇧🇦

Neka Emire, nemas se vise dje supnuti.

Kakav Balkan, pobjeda za Hrvatsku i Bosance i Hercegovce Hrvatskog porijekla, ostalima hvala na simpatijama Al nikakvi regioni ni Yuge ne dolaze u obzir, Europska Hrvatska samostalna i demokratska, to je jedini put ka uspjehu, pozdrav

@@alenpejic3432 Ni ja ne volim jugu,puno zla nam je svima donijela ali smatram pozitivnim u ovim sjebanim vremenima imati podršku osim Hrvatske i u Sarajevu,Mostaru,banjaluci,Beogradu,Nišu,Sadu,Šumadiji pa sve tako dalje. Zašto ne,ovo je sport i kad je Srbija igrala ja sam za njih navijao. Nemojmo sve vraćati na devedesete,jebeš to,zar se nije ljepše volite nego mrzit.

Jebem ti mater mihajlo u picku .Ako hoces da se ulizujes ustasama gnjido ,ulizuj se,lizi im dupeta ,a nemoj mi tu svetu srpsku zastavu pored te pisljive kurvatske .

@@FireBird412 gg bro

Pozzz iz Hrvatske ✌️✌️✌️

Ja imam odgovor politika se mora maknut malo u stranu dase u fss glasa za najboljeg covijeka koji je bio sportista koji zna stoje nogomrt imate trenutno igrace vrhunski i trenera pa gledaj hrvatska je imala sukera koji suga osporavali ali pod njegovim vodstvom dodze u finale u rusiji Kod vas je predsednik vucic postavio stojkovica koji nije izabran na skupstini fss takva politika treba dase skloni u stranu I stoje najgore kad ekipi neide na terenu nikone ustaje sa klupe nikakve upute igracima kad trebaju sta da rade i treca stvar po vasim televizijama po vasim navijacima rijetkose vidzaju drzavna obilezja majice salovi kape to kod vas nema kao u hrvatskoj pgledajte od bebe do starca sveje u dresovima kod vas slabo

Hvala tebra...i vama sretno u budućnosti 🇭🇷🇭🇷🇷🇸🇷🇸💪💪

Čuj ovo ali nisu jugosloveni igrali.....igrali su hrvati...krv ti je srpska a juga izmišljena država koje više nema...lipi pozdtav

Hvala.

Gde ćete bre USTAŠE!🇭🇷👎 Živela Srbija-živela Rusija!!

@@e.matovic Abdal!

Hvala poz bg i svima sto dajete podrsku volim vas u hrv je nogometno ludilo

Gde ćete bre USTAŠE!🇭🇷👎 Živela Srbija-živela Rusija!!

@@e.matovic budalo primitivna

Hvala ti Zivio 🍷

🍻 Svaka ti bila

Ogromna razlika izmedzu hrvatskih bosanski i srbijanskih novinara

Gde ćete bre USTAŠE!🇭🇷👎 Živela Srbija-živela Rusija!!

Ma ko je pljuvao po njemu? To nam je najbolji trener svih vremena

Dodajte komentar Postoji li uopće Balkanski poluotok? Zapravo, nikome u geografskoj znanosti nije jasno kako je kopno koje je tako širokim krakom vezano za kontinent uopće moglo biti proglašeno poluotokom. Da bi ti geografski parametri bili još nevjerojatniji, valja spomenuti da je od crte Trst - Odesa (1330 km) mnogo bliže Trstu luka Szczecin (920 km) ili Rostock (950 km) na Baltičkom moru! Pogreška stara 200 godina Ako i zanemarimo geografsku definiciju poluotoka (što nikako ne bismo smjeli učiniti), onda je i posve nejasno zašto je taj dio jugoistočne Europe dobio ime baš Balkanski poluotok. Naime, Stara planina nalazi se na sjeveru Bugarske i ne dominira ovim dijelom Europe. Više od nje ovim prostorom dominiraju, recimo, Dinaridi, Velebit ili Prokletije i slično. Francuski geolog Ami Boue (1794. -1881.) nije ni slutio kada je u jednom svojem radu bugarsku Staru planinu nazvao Balkan - kakve će probleme ovdašnjim narodima izazvati. Naziv Balkan dolazi od turske riječi balkan ili balkanar, što znači šumovite planine.Kako to obično biva kad nam stranci daju imena, u jednom svojem radu njemački geograf J. A. Zeune 1809. godine upotrijebio je naziv Balkanski poluotok ili Balkan. Do toga je u stvari došlo Zeunovom pogreškom. Ne proučavajući atlas i karte, on je mislio da je Stara planina ili Balkan dominirajući središnji planinski sustav jugoistočne Europe. Zeunova pogreška nije u početku prouzročila neke teže posljedice u geografskom nazivlju Europe. Naime, naziv Balkanski poluotok se kroz gotovo cijelo 19. stoljeće u geografskoj literaturi vrlo malo koristio. Potkraj 19. stoljeća, preko francuske literature, "otkrili" su ga srpski geografi. To se poglavito odnosi na najvećeg srpskog geografa Jovana Cvijića (Loznica 1865. - Beograd 1927.). Nasuprot nizu europskih geografa koji su ukazivali na nelogičnost proglašenja ovog dijela jugoistočne Europe poluotokom, Cvijić i njegovi sljedbenici čvrsto su se "uhvatili" za taj geografski termin. Doduše, već tada, pa ni danas, nije jasno gdje je granica između tzv. Balkanskog poluotoka i ostatka Europe. U literaturi, osobito srpskoj, upotrebljavala su se dva tumačenja. Prema jednima granica je tekla rijekama Dunav, Sava i Kupa pa na riječki zaljev na sjevernom Jadranu. Prema drugima, "Balkan" je bio mnogo veći: granica je tekla Dunavom, pa Savom sve do Ljubljaskog barja, onda rijekom Idrijicom na Soču pa na sjeverni Jadran. Zapravo, ta sjeverna granica Balkana prema Europi nikad nije točnije definrana, pa čak ni u redovima srpskih geografa. Besmislica koja je ušla u zemljovide Zašto je Cvijić tako objeručke prihvatio naziv Balkan i zašto ga je nastojao maksimalno afirmirati (u čemu je, nažalost, dobrim dijelom i uspio)? U traženju odgovora na ovo pitanje dolazimo do društvene, sociološke i političke komponente pojma Balkan (ili Balkansko poluostrvo, kako ga naziva Cvijić). Naime, Cvijić je bio ponajprije fizički geograf (geomorfolog), ali i etnolog i političar. Volio je kada su ga zvali i "balkanologom". Kao rektor Beogradskog univerziteta i predsjednik Srpske akademije nauka i umjetnosti, te jedan od najuglednijih srpskih znanstvenika, Cvijić je upregao sve svoje snage služeći afirmaciji srpstva, srpske nacionalne ideje i širenja srpske dominacije, pa i države, na cijeli prostor Južnih Slavena. Pod okriljem znanosti i tzv. objektivnosti Cvijić koristi naziv Balkan da bi potkrijepio punu opravdanost postojanja tzv. Balkanske istorijske tradicije. Pojam "Balkansko poluostrvo" iznimno je dobro povezivao srpska "znanstvena" tumačenja da u toj "balkanskoj istorijskoj tradiciji" postoji i razvija se ideja sjedinjenja svih "balkanskih plemena" jer su njihovi pripadnici zapravo srpskoga podrijetla, samo povijesnim slijedom ponešto različiti i "zagađani utjecajima s rubnih područja". Sintagmu "balkanska istorijska tradicija" izvrsno je sublimirao prof. dr. sc. Ratimir Kalmeta u svojoj knjizi "Zemljopisne i druge rasprave" (2009.). Cvijić tu tzv. Balkansku povijesnu tradiciju tumači kroz nekoliko "znanstvenih" zaključaka o južnoslavenskim narodima ("plemenima"): 1. Srbi su u vrijeme Prvoga srpskog ustanka izrazili beskrajno snažno čuvstvo koje se u novostvorenoj srpskoj državi očitovalo u oslobodilačkim pohodima Karađorđevih ustanaka prema zapadu i istoku. Srbijanski seljak je gibak, elastičan, inteligentan, misaon, u sebi posjeduje skrivene pojedinačne inicijative, čuvstven je, njegovi živci brzo i s velikom amplitudama vibriraju. 2. Narod Bosne i Hercegovine je jedan od najsvježijih i najjačih dijelova srpskoga naroda, a u nacionalnome smislu tvori cjelovitost s narodom Zapadne Srbije, Novopazarskoga Sandžaka i Crne Gore. Bosanski katolicu su bezimena etnička skupina, sastavljena od Hrvata, Srba i saksonskih rudara. 3. Bosna i Hercegovina je za Srbiju ono što je Moskovska oblast za Rusiju. 4. Najveći dio Hrvatske je napučen izmiješanim pučanstvom, koje se ističe balkanskom istorijskom tradicijom. 5. Pučanstvo Jadranskoga primorja najviše svoga vremena provodi izvan kuće, vrlo je osjetljivo na plemićke titule i odličja. To je regija koja je dala velik broj pustolova. 6. Hrvati su Srbi rimokatoličke vjeroispovijedi. 7. "Slavonski varijetet" nas podsjeća na "rusku dušu". 8. Mongoloidni tipovi su na prostoru Južnoslavjanskom slabije intelektualne i ćudoredne energije i vrlo brzo popuste u borbi za svoj opstanak - takve su značajke prirođene pučanstvu Baranje, Bačke i Banata. 9. Makedonci su amorfna slavenska masa. 10. Bugari ne odišu istinoljubljem i ostoumljem. Takva "znanstvena" etnološla tumačenja Cvijić iznosi u svojem znamenitom dvotomnom djelu "Balkansko poluostrvo i južnoslavenske zemlje" (Pariz 1918., Beograd 1922. i 1931. Za takve u osnovi nacionalističke i rasističke "znanstvene teze" koristi naziv Balkanskog poluotoka, odnosno "balkansku istorijsku tradiciju". Ako se s time povežu tadašnje političke, gospodarske i strateške prilike u jugoistočnoj Europi, onda je jasno da je postajalo sve toplije u tzv. Balkanskom kotlu naroda i vjera. To stanje, koje traje već dva stoljeća, ključalo je do usijanja u ratnim sukobima i stalnim trvenjima. Kako piše Miroslav Krleža, nalazimo se u "balkanskoj krčmi" u kojoj je netko ugasio svjetlo. Hrvatska je srednjoeuropska zemlja Stoga je jasno da je pojam "biti na Balkanu" poprimio posve nepovoljno, pa čak i pogrdno, pejorativno značenje. Kada se u bilo kojoj regiji svijeta govori o nacionalnoj netrpeljivosti, ratnim i drugim sukobima, vjerskoj i drugoj netoleranciji, onda se vrlo često koristi termin "balkanizacija". Hrvatska je stoljećima pripadala i gradila mediteransku rimokatoličku kulturu i srednjoeuropski kulturni krug. Njezini stanovnici ne mogu prihvatiti bilo kakve "balkanske" kvalifikacije. Pa čak ako i postoji geografski pojam Balkana, ona se ni tada ne nalazi u njegovu sastavu. Hrvatska je po svojem geografskom položaju sredozemna i srednjoeuropska zemlja. Nikome ne pada na pamet da Grčku naziva "balkanskom" zamljom, iako ako se tko nalazi na poluotoku , onda su to Grci. Ovo je poziv hrvatskoj geografiji i znanosti, a pogotovo političkoj eliti da maksimalno ustraju na objašnjavanju i znanstvenom tumačenju stvarnih komponenti geografskog položaja Hrvatske. Svrstavanje Hrvatske u bilo kakve okvire ili nazive "Balkana", "Zapadnog Balkana", "Balkanskog poluotoka" i slično, ne možemo prihvatiti. Ni po koju cijenu. prof. dr. sc. Dragutin Feletar Meridijani, siječanj 2010. www.posavski-obzor.info back to top HKV.HR - INAČICA ZA MOBITELE Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka. Zatvori 

Hvala stari na lipim čestitkama.momcad je skoro pa nova i vidite svi i sami dokle dogura.Imamo najaceg trenera i ovaj čovjek će pisati povijest hrvatske danas i za vječnost.. Lpozz iz Splita

Slusajuga igraci sve stoim kaze onito rade plus modrica slusaju na terenu kad dodze mala kriza i fantasticna odbrana brzose dopunjavaju u odbrani

Nas ponosni Livnjak🇭🇷🇭🇷🇭🇷

Ajte na liječenje, brzo hahahahaha

@Stane Borisovski aj Bog, HRVATSKA AAAAAAAAAAAA

@Stane Borisovski ozdravi ozdravi brzo ozdravi :)

@Stane Borisovski aj ne seri čovječe... Igramo bez napadača i bez desnog krila cijelo prvenstvo i došli smo u 4 i još je Dalić kriv... Aj ljudi malo sreće

🤣🤣🤣😭👍👍👍 dobraa..🙈🙈

Piksi nezna kadse utakmica prelama za rezultat taj kljucni trenutak treba da donosi pravu taktiku i ono laganje igraci povredzeni Automacki je ignirirao rezervne igrace

Tooo buraz Zivio 🍷

Pozdrav od Hrvata iz Dalmacije Za Braću Muslimane Bog & Hrvati ZDS🖐🇭🇷

Hvala vam Emire👍👍

Bog će dati samo treba vjerovati Biti bozijeg lica slika Posijati gdje si nika

CRO CAP 💪🇭🇷💪🙏

Dodajte komentar Postoji li uopće Balkanski poluotok? Zapravo, nikome u geografskoj znanosti nije jasno kako je kopno koje je tako širokim krakom vezano za kontinent uopće moglo biti proglašeno poluotokom. Da bi ti geografski parametri bili još nevjerojatniji, valja spomenuti da je od crte Trst - Odesa (1330 km) mnogo bliže Trstu luka Szczecin (920 km) ili Rostock (950 km) na Baltičkom moru! Pogreška stara 200 godina Ako i zanemarimo geografsku definiciju poluotoka (što nikako ne bismo smjeli učiniti), onda je i posve nejasno zašto je taj dio jugoistočne Europe dobio ime baš Balkanski poluotok. Naime, Stara planina nalazi se na sjeveru Bugarske i ne dominira ovim dijelom Europe. Više od nje ovim prostorom dominiraju, recimo, Dinaridi, Velebit ili Prokletije i slično. Francuski geolog Ami Boue (1794. -1881.) nije ni slutio kada je u jednom svojem radu bugarsku Staru planinu nazvao Balkan - kakve će probleme ovdašnjim narodima izazvati. Naziv Balkan dolazi od turske riječi balkan ili balkanar, što znači šumovite planine.Kako to obično biva kad nam stranci daju imena, u jednom svojem radu njemački geograf J. A. Zeune 1809. godine upotrijebio je naziv Balkanski poluotok ili Balkan. Do toga je u stvari došlo Zeunovom pogreškom. Ne proučavajući atlas i karte, on je mislio da je Stara planina ili Balkan dominirajući središnji planinski sustav jugoistočne Europe. Zeunova pogreška nije u početku prouzročila neke teže posljedice u geografskom nazivlju Europe. Naime, naziv Balkanski poluotok se kroz gotovo cijelo 19. stoljeće u geografskoj literaturi vrlo malo koristio. Potkraj 19. stoljeća, preko francuske literature, "otkrili" su ga srpski geografi. To se poglavito odnosi na najvećeg srpskog geografa Jovana Cvijića (Loznica 1865. - Beograd 1927.). Nasuprot nizu europskih geografa koji su ukazivali na nelogičnost proglašenja ovog dijela jugoistočne Europe poluotokom, Cvijić i njegovi sljedbenici čvrsto su se "uhvatili" za taj geografski termin. Doduše, već tada, pa ni danas, nije jasno gdje je granica između tzv. Balkanskog poluotoka i ostatka Europe. U literaturi, osobito srpskoj, upotrebljavala su se dva tumačenja. Prema jednima granica je tekla rijekama Dunav, Sava i Kupa pa na riječki zaljev na sjevernom Jadranu. Prema drugima, "Balkan" je bio mnogo veći: granica je tekla Dunavom, pa Savom sve do Ljubljaskog barja, onda rijekom Idrijicom na Soču pa na sjeverni Jadran. Zapravo, ta sjeverna granica Balkana prema Europi nikad nije točnije definrana, pa čak ni u redovima srpskih geografa. Besmislica koja je ušla u zemljovide Zašto je Cvijić tako objeručke prihvatio naziv Balkan i zašto ga je nastojao maksimalno afirmirati (u čemu je, nažalost, dobrim dijelom i uspio)? U traženju odgovora na ovo pitanje dolazimo do društvene, sociološke i političke komponente pojma Balkan (ili Balkansko poluostrvo, kako ga naziva Cvijić). Naime, Cvijić je bio ponajprije fizički geograf (geomorfolog), ali i etnolog i političar. Volio je kada su ga zvali i "balkanologom". Kao rektor Beogradskog univerziteta i predsjednik Srpske akademije nauka i umjetnosti, te jedan od najuglednijih srpskih znanstvenika, Cvijić je upregao sve svoje snage služeći afirmaciji srpstva, srpske nacionalne ideje i širenja srpske dominacije, pa i države, na cijeli prostor Južnih Slavena. Pod okriljem znanosti i tzv. objektivnosti Cvijić koristi naziv Balkan da bi potkrijepio punu opravdanost postojanja tzv. Balkanske istorijske tradicije. Pojam "Balkansko poluostrvo" iznimno je dobro povezivao srpska "znanstvena" tumačenja da u toj "balkanskoj istorijskoj tradiciji" postoji i razvija se ideja sjedinjenja svih "balkanskih plemena" jer su njihovi pripadnici zapravo srpskoga podrijetla, samo povijesnim slijedom ponešto različiti i "zagađani utjecajima s rubnih područja". Sintagmu "balkanska istorijska tradicija" izvrsno je sublimirao prof. dr. sc. Ratimir Kalmeta u svojoj knjizi "Zemljopisne i druge rasprave" (2009.). Cvijić tu tzv. Balkansku povijesnu tradiciju tumači kroz nekoliko "znanstvenih" zaključaka o južnoslavenskim narodima ("plemenima"): 1. Srbi su u vrijeme Prvoga srpskog ustanka izrazili beskrajno snažno čuvstvo koje se u novostvorenoj srpskoj državi očitovalo u oslobodilačkim pohodima Karađorđevih ustanaka prema zapadu i istoku. Srbijanski seljak je gibak, elastičan, inteligentan, misaon, u sebi posjeduje skrivene pojedinačne inicijative, čuvstven je, njegovi živci brzo i s velikom amplitudama vibriraju. 2. Narod Bosne i Hercegovine je jedan od najsvježijih i najjačih dijelova srpskoga naroda, a u nacionalnome smislu tvori cjelovitost s narodom Zapadne Srbije, Novopazarskoga Sandžaka i Crne Gore. Bosanski katolicu su bezimena etnička skupina, sastavljena od Hrvata, Srba i saksonskih rudara. 3. Bosna i Hercegovina je za Srbiju ono što je Moskovska oblast za Rusiju. 4. Najveći dio Hrvatske je napučen izmiješanim pučanstvom, koje se ističe balkanskom istorijskom tradicijom. 5. Pučanstvo Jadranskoga primorja najviše svoga vremena provodi izvan kuće, vrlo je osjetljivo na plemićke titule i odličja. To je regija koja je dala velik broj pustolova. 6. Hrvati su Srbi rimokatoličke vjeroispovijedi. 7. "Slavonski varijetet" nas podsjeća na "rusku dušu". 8. Mongoloidni tipovi su na prostoru Južnoslavjanskom slabije intelektualne i ćudoredne energije i vrlo brzo popuste u borbi za svoj opstanak - takve su značajke prirođene pučanstvu Baranje, Bačke i Banata. 9. Makedonci su amorfna slavenska masa. 10. Bugari ne odišu istinoljubljem i ostoumljem. Takva "znanstvena" etnološla tumačenja Cvijić iznosi u svojem znamenitom dvotomnom djelu "Balkansko poluostrvo i južnoslavenske zemlje" (Pariz 1918., Beograd 1922. i 1931. Za takve u osnovi nacionalističke i rasističke "znanstvene teze" koristi naziv Balkanskog poluotoka, odnosno "balkansku istorijsku tradiciju". Ako se s time povežu tadašnje političke, gospodarske i strateške prilike u jugoistočnoj Europi, onda je jasno da je postajalo sve toplije u tzv. Balkanskom kotlu naroda i vjera. To stanje, koje traje već dva stoljeća, ključalo je do usijanja u ratnim sukobima i stalnim trvenjima. Kako piše Miroslav Krleža, nalazimo se u "balkanskoj krčmi" u kojoj je netko ugasio svjetlo. Hrvatska je srednjoeuropska zemlja Stoga je jasno da je pojam "biti na Balkanu" poprimio posve nepovoljno, pa čak i pogrdno, pejorativno značenje. Kada se u bilo kojoj regiji svijeta govori o nacionalnoj netrpeljivosti, ratnim i drugim sukobima, vjerskoj i drugoj netoleranciji, onda se vrlo često koristi termin "balkanizacija". Hrvatska je stoljećima pripadala i gradila mediteransku rimokatoličku kulturu i srednjoeuropski kulturni krug. Njezini stanovnici ne mogu prihvatiti bilo kakve "balkanske" kvalifikacije. Pa čak ako i postoji geografski pojam Balkana, ona se ni tada ne nalazi u njegovu sastavu. Hrvatska je po svojem geografskom položaju sredozemna i srednjoeuropska zemlja. Nikome ne pada na pamet da Grčku naziva "balkanskom" zamljom, iako ako se tko nalazi na poluotoku , onda su to Grci. Ovo je poziv hrvatskoj geografiji i znanosti, a pogotovo političkoj eliti da maksimalno ustraju na objašnjavanju i znanstvenom tumačenju stvarnih komponenti geografskog položaja Hrvatske. Svrstavanje Hrvatske u bilo kakve okvire ili nazive "Balkana", "Zapadnog Balkana", "Balkanskog poluotoka" i slično, ne možemo prihvatiti. Ni po koju cijenu. prof. dr. sc. Dragutin Feletar Meridijani, siječanj 2010. www.posavski-obzor.info back to top HKV.HR - INAČICA ZA MOBITELE Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka. Zatvori 

​@@pandorehr7092Sine gubis se

@@lukasporis1985 mislim da se ti nisi našao !

Pa kad nisu mogli vasi momci pa neksui hrvati izbacili jer kad jednog jakog izbacis laksese igra dalje

Gde ćete bre USTAŠE!🇭🇷👎 Živela Srbija-živela Rusija!!

@@e.matovic 🚜🚜🚜🚜🚜🚜🚜🙊

@Yelena 🙏

@@petarpetric356 Ti ili si PROVOKATOR (srpski) ili si "domaće" GOVNO... 😁😁😁 Samo takav može razbijati ovu ugodnu komunikaciju...

Uživaj, Jele! :)

🇭🇷🇭🇷 majko, hvala ti 🇭🇷🇭🇷🇭🇷

Izbrissi srpsku zastavu majmune ,od Srbije mozete dobiti iskljucivo 🖕

I crnogorsku ...za ove ostale me boli kurac

⚜️⚜️⚜️⚜️⚜️⚜️

Hvala puno🥰

Hvala na iskrenim čestitkama,Meni je Srpski napad jači od našeg,pogotovo Vlahović je topčina od napadača u Evropi.

@@Kmeeeeeeeeeee Neka hrvatski napad osveti naš srpski pobedom do kraja Svetskog kupa. Živeli!

@@MrSlobodanzivkovic Uvijek,ako je moguće da da drugi osjete brdoviti Balkan.Tu su popušili mnogi pale Švabe,Staljin nije imao čuku. doći jer bi otišo razbijene glave,bježali su i Turci i Francuzi.

Hvala puno, jako lijepo rečeno 👍

Slazemse dabi orsic trebao igrat od prve minute a stacemo sa perisicem i onje jos dobar

Gde ćete bre USTAŠE!🇭🇷👎 Živela Srbija-živela Rusija!!

@@e.matovic 🚜😂😂

Moze li ikako bez politike i politicara barem u ovim lijepim trenucima?

Niti Hrvatska propada, niti je okaljana!!! Previše dramatiziranja....

@@mariojoz9762 Cuj, nogomet nam moze biti jedino oruzje protiv nase korumpirane politike. Hrvati su slozniji vise nego ikad kad se igra nogomet, a isto tako igraci i trener mogu biti primjer politicarima. Ovo nam moze biti velika odskocna daska ako smo pametni iskoristit. Samo bez spominjanja Srba i Cetnika jer vec to nema smisla, nikakve veze sa vezom..

Gde ćete bre USTAŠE!🇭🇷👎 Živela Srbija-živela Rusija!!

Tooo buraz Zivio 🍷

Pozz veliki iz Hrvatske za sve bosanske ljude.srbe muslimane i hrvate🖐🇭🇷🏆👑

Gde ćete bre USTAŠE!🇭🇷👎 Živela Srbija-živela Rusija!!

Gde ćete bre USTAŠE!🇭🇷👎 Živela Srbija-živela Rusija!!

Pa i nije! On je Hrvat!

@@jurcabozikovic иначе Храватска се налази у малој азији...

@@user-zt8dt9rv5z balkan su srbija, crna gora, makedonija, bosna i hercegovina, bugarska, kad se kaze balkan na te drzave se misli. Slovenija i Hrvatska kulturoloski, mentalitetom, ekonomijom, uredenjem spada u europske drzave tj europskog uredenja.

@@danii6752 Аххх, ја се онда стварно извињавам... Ја мислио да су Хрватска, Србија и те околне земље сличног менталитета... Сад си ми очи отворио кад си ми рекао да сте еУропљани... 🤣

@@user-zt8dt9rv5z nisu nisu, prije svega hrvatska osim Severine i jos dvije osobe nema starlete i jos se time ponose kao i slicne spodobe, nije nam to u kulturi, nemamo Zadruge i rijalitije gdje se promovira nemoral blud droga, preljubi itd a kao pokazatelj svega toga, nemamo reprezentaciju koju tresu seks skandali i tucnjave pred svijetom i svjetskim kamerama. Imamo kulturu i pristojnost da nas nista ne moze izivcirati. Recimo to ti je razlika izmedu balkana i europe.

Bravooooo!🇭🇷🇭🇷❤💪🏆

Makedonij👍💙