Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika. Šire područje grada okuplja više od milijun stanovnika. Povijesno gledajući, grad Zagreb je izrastao iz dva naselja na susjednim brežuljcima, Gradeca i Kaptola, koji čine jezgru današnjeg grada, njegovo povijesno središte. Nalazi se na jugozapadnom rubu Panonske nizine na prosječnoj nadmorskoj visini od 122 m, podno južnih padina Medvednice, na lijevoj i desnoj obali rijeke Save. Položaj grada, koji je na mjestu spajanja alpske, dinarske, jadranske i Panonske regije, omogućio je da Zagreb postane most između srednjoeuropskog i jadranskog područja.
Prema podacima iz 2018. u Zagrebu živi 802 338 stanovnika. Kao najveći i glavni grad, Zagreb je kulturno, znanstveno, gospodarsko i upravno središte Republike Hrvatske i Zagrebačke županije. Zahvaljujući ulozi najvećeg prometnog centra u Hrvatskoj, razvijenoj industriji s dugom tradicijom i znanstvenim i istraživačkim ustanovama, Zagreb je gospodarski najrazvijeniji grad u Hrvatskoj.
Grad Zagreb je kao glavni grad Hrvatske posebna teritorijalna, upravna i samoupravna jedinica koja ima položaj grada.
O postanku imena grada Zagreba postoje različite teorije. Po jednim se izvodi od glagola zagrepsti/odnosno ukopati. Po drugim se dovodi u svezu sa starim hrvatskim imenom za obalu "b(e)reg" koju i danas koriste u krašićkom kraju gdje Zagreb nazivaju Zabreg.
Većina povjesničara danas smatra da ime Zagreb ima svoj korijen u složenici "zagrebb", tj. "mjesto za utvrdom" ili pak "za brdom". U novije vrijeme sve je prihvaćenija i teorija o tome da je prije osnivanja zagrebačke biskupije i naselja na kaptolskom brdu ondje postojao samostan posvećen sv. Gabrijelu ("San Gabriel", "Za'Gabriel") od kojega je u konačnici i Zagreb dobio ime.
Iako je vremenom naziv Zagreb postao sinonim za sva naselja na prostoru okolo i na gradečkom i kaptolskom brežuljku, a nakon spajanja naselja 1850. godine i službeni naziv za novi grad, to nije oduvijek bilo tako. Naime, naziv Zagreb u početku se odnosio na kaptolski brežuljak, konkretnije na jedno od naselja na njemu. Iako Felicijanova isprava svjedoči da se biskupija osnovana sa središtem na Kaptolu nazivala zagrebačka (latinski: zagrabiensem episcopatum), prvi spomen naziva Zagreb dolazi s popisa biskupskih posjeda iz 1201. godine u latinskom obliku Zagrabia i odnosi se na naselje na prostoru današnje Opatovine, koje se 40 godina kasnije ponovno javlja kao villa zagrabiensis.[8] Da se naziv Zagreb u početku nije odnosio na naselje smješteno na susjednom brdu svjedoči jedan od najranijih spomena zagrebačkog Gradeca. Naime, nešto više od desetak godina nakon što je 1242. godine Zlatnom bulom Bele IV. osnovan Gradec uz uvjet podizanja zidina, godine 1261. spominje se naselje kao „utvrda Grič kraj Zagreba”.[9] Svega pet godina kasnije, 1266. godine, naselje se ponovno spominje u jednoj od isprava Bele IV. u kojoj Bela IV. navodi „odredili smo da se sagradi utvrda na brdu Gradec kraj Zagreba”. Od slavenskog naziva Gradec razvio se i njemački oblik Grez ili Grech, a u 13. stoljeću prvi se puta javlja i poznati njemački naziv za Zagreb (Agram) u obliku Agrim.
Zagreb se nalazi u kontinentalnoj središnjoj Hrvatskoj, na južnim obroncima Medvednice te na obalama rijeke Save. Nalazi se na nadmorskoj visini od 122 metra (Zrinjevac). Povoljan zemljopisni smještaj na jugozapadnom kutu Panonske nizine, između alpske, dinarske, jadranske i panonske regije, uzrok je činjenici da se Zagreb nalazi na prometnom čvorištu puteva između Srednje i Jugoistočne Europe te Jadranskog mora.
Klima u Zagrebu je umjerena kontinentalna. Ljeta su vruća i suha s prosječnim temperaturama od 20 °C, dok su zime hladne s prosječnim temperaturama od 1 °C.
U Zagrebu postoji 165 000 stabala, koja pokrivaju 14 milijuna četvornih metara površine. Ima 18 000 klupa za sjedenje uz zelene površine. Od 266 vrsta drveća, najčešće su: obična breza, gorski javor, javorolisna platana i crni bor.
Na području Zagreba zabilježeno je 100 vrsta gnjezdarica (najbrojnije su pjevice s 57 vrsta), 6 vrsta grabljivica, 7 vrsta djetlića, 16 vrsta močvarica i 14 vrsta iz ostalih porodica. Više od 30 vrsta prica imaju Maksimir, Jarun, Savica, Bundek i Tuškanac.
#zagrebačkidekameron #mementošetnjakrozvrijeme
29 сен 2024
